Država sve više postaje zajednica partijskih interesa, sekularizam se zamjenjuje estradnom religijom sa prenaglašenim populizmom i istorijskim revizionizmom, umjesto vladavine prava dobili smo pravo na vladavinu, a podložnost stranim uticajima razara sistem unutrašnje bezbjednosti i temelje definisane spoljne (prozapadne) politike.
To je poručio prof. dr Branislav Radulović na današnjem Otvorenom forumu „Quo vadis, Crna Gora – perspektive, očekivanja i izazovi crnogorskog društva” iz ugla pitanja integracije i identiteta, koji je organizovala Strategija za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA).
On je ocijenio da se u tom sistemu „antisistema“ gubi sistem vrijednosti i umjesto rasprava o sadržinskim temama nude se istorijski prevaziđene identitetske teme.
„Tako se, umjesto homogenizacije društva na vrijednostima EU, ponovo dobija „društvo konflikta“ nekapacitivno da se iznutra razvija, što i jeste cilj djela subjekata klero-radikalno desne odrjentacije i u Crnoj Gori i van nje“, rekao je Radulović.
Ocijenio je da se u tom ambijentu mora „probuditi“ izvorni i autentični proevropski supstrat društva i jače se povezati i pozicionirati na javnoj sceni.
EU NEĆE RIJEŠITI PITANJA IDENTITETA
Profesorica na Fakultetu političkih nauka prof. dr Olivera Komar upozorila je na pogrešno uvjerenje da će članstvo u Evropskoj uniji riješiti pitanje identiteta u Crnoj Gori.
„To je duboko društveno pitanje i ključni pokretač političkog sistema. Takva pitanja postoje u svim društvima, bilo da se odnose na klasne podjele, religiju, jezik ili identitet. U Crnoj Gori, to je upravo identitet“, objasnila je Komar.
Istakla je da će određeni aspekti biti unaprijeđeni ulaskom u EU, poput statusa crnogorskog jezika ili jačanja institucionalnih mehanizama, navodeći da suštinska pitanja identiteta moraju biti rješavana na nacionalnom nivou, kroz obrazovne i kulturne institucije.
Komar je poručila da evropske integracije neće eliminisati ključne društvene podjele u Crnoj Gori, ali da crnogorski identitet nije u suprotnosti sa evropskim vrijednostima.
Takođe je naglasila da proces integracija može doprinijeti jačanju osjećaja solidarnosti, koji je neophodan za izgradnju stabilnog građanskog identiteta.
„Ta pitanja ostaju na nama i njima se moramo baviti unutar sopstvenog društva“, zaključila je Komar.
BOGETIĆ: NE POSTOJE BRZA RJEŠENJA
Dugogodišnji vodeći ekspert Svjetske Banke. vizitoring predavač na Uiverzitetu Džon Hopkins Univerzitetu – Baltimor dr Željko Bogetić ocijenio je da Crna Gora ima snažnu razvojnu osnovu, ali da ključni iskorak zavisi od sprovođenja dubinskih ekonomskih i institucionalnih reformi.
On je istakao da je Crna Gora dostigla najviši nivo razvoja na Zapadnom Balkanu, sa bruto domaćim proizvodom po stanovniku od oko 12.000 dolara, čime se približava pragu razvijenih zemalja. Prema njegovim riječima, većina ključnih ekonomskih i socijalnih pokazatelja svrstava zemlju između 60. i 70. mjesta u svijetu, što znači da „već igra u Premijer ligi“, iako u njenom donjem dijelu.
Bogetić je ocijenio da je evropska integracija ključni pokretač razvoja, podsjećajući da su sve nove članice Evropska unija u relativno kratkom roku dostigle status razvijenih ekonomija. Kako je naveo, pitanje nije da li će Crna Gora napredovati, već u kojoj mjeri će iskoristiti taj potencijal.
Bogetić je poručio da ne postoje brza rješenja, već da su za napredak potrebni politička volja i dosljedno sprovođenje reformi u interesu javnog dobra. Istakao je da bi i manji pomaci u tom pravcu mogli donijeti značajno poboljšanje kvaliteta života građana u narednim godinama.
ŠARANOVIĆ PREDLAŽE SINTEZU
Predavač na Univerzitetu Donja Gorica doc. dr Nikola Šaranović je naveo da aktuelna sporenja oko državnih simbola ne doprinose jedinstvu, već, kako je rekao, predstavljaju „simptome dezintegracije društva“.
On smatra da je dodatni problem insistiranje na diskontinuitetu, posebno kroz tumačenje da je državnost Crne Gore obnovljena 2006. godine, čime se, kako smatra, zanemaruje istorijski kontinuitet.
„Ako identitet ne može postojati bez kontinuiteta, odgovore na današnje podjele ne treba tražiti u tačkama prekida, već u onome što nas je povezivalo kroz vrijeme“, poručio je Šaranović.
Ocijenio je da zajednička prošlost, iako često izvor podjela, može biti osnova za prevazilaženje razlika, „ali samo ukoliko društvo bude spremno na suočavanje sa sopstvenim nasljeđem.“
„Odgovor na pitanje ‘Quo vadis Crna Gora’ leži u promjeni paradigme, da iz ‘ili-ili’ pređemo u ‘i-i’, odnosno u novu unutrašnju sintezu koja će obezbijediti stabilnost bez potrebe za spoljnim garancijama“, zaključio je Šaranović.
BACKOVIĆ: DEPOLITIZOVANO OBRAZOVANJE JE PRIORITET
Akademik Slobodan Backović ocijenio je da je neophodno obezbijediti uravnoteženo i depolitizovano obrazovanje o istoriji Crne Gore, uz naglasak na državnost, antifašizam i multietnički karakter društva. Upozorio je i na opasnost od, kako je naveo, revizionističkih tumačenja istorije.
Backović smatra da Crna Gora mora dodatno razvijati građanski identitet, u skladu sa evropskim modelom države, u kojem identitet nije vezan isključivo za naciju ili vjeru.
MARKOVIĆ: IDENTITET DRUŠTVA ZAVISI I OD INTEGRITETA MEDIJA
Direktor Radio-televizije Nikšić Nikola Marković ocijenio je da identitet savremenih društava u velikoj mjeri zavisi od integriteta medija, navodeći da Crna Gora nije na adekvatan način uredila svoj medijski prostor nakon obnove nezavisnosti.
Prema njegovim riječima, medijska scena u Crnoj Gori je fragmentisana i često zloupotrijebljena, što, kako je naveo, doprinosi degradaciji društva i slabljenju države.
Marković smatra da političke elite, od referenduma do danas, nijesu razumjele ili nijesu željele da razumiju ulogu profesionalnih medija.
„Kritički mediji nijesu neprijatelji vlasti, već njen korektiv“, poručio je Marković.
Ocijenio je da se društvena kohezija može graditi jedino kroz profesionalne i odgovorne medije, naglašavajući da su takvi mediji od ključnog značaja za stabilnost i identitet države.
ŠUKOVIĆ: MEDIJSKI PROSTOR JE OKUPIRAN
Glavni i odgovorni urednik Antene M Darko Šuković ocijenio je da je medijski prostor Crne Gore „okupiran“, navodeći da taj proces ne datira od političkih promjena 2020. godine, već ima znatno dublje korijene.
Prema njegovim riječima, ključni problem nastao je još prije dvije decenije, kada su frekvencije, kao nacionalni resurs, dodjeljivane bez jasne strategije.
„Frekvencije su resurs kao boksit ili obala, a mi smo ih ustupali bez dugoročnog plana“, rekao je Šuković.
On je upozorio i na urušavanje sistema vrijednosti, navodeći da su standardi javne komunikacije značajno degradirani, ocijenjujući da su uvrede i narušavanje ugleda postali nedovoljno sankcionisani.
Govoreći o strukturi medijske scene, ocijenio je da je broj medija i novinara koji djeluju u interesu, kako je naveo, „drugačije Crne Gore“ veoma mali, a da je taj broj dodatno smanjen u posljednjim godinama.
Šuković je upozorio na pritiske sa kojima se suočavaju nezavisni i kritički mediji, uključujući, kako je naveo, kampanje usmjerene na narušavanje njihovog kredibiliteta i finansijske stabilnosti.
„Oni koji su meta kritike često bolje razumiju značaj slobodnih medija nego oni koji bi trebalo da ih podrže“, zaključio je Šuković.
