Godinama nakon odlaska iz Crne Gore, Ivan Novaković danas je američki državljanin i čovjek koji karijeru gradi na jednom od najkonkurentnijih tržišta na svijetu, tržištu nekretnina u SAD-u.
Ipak, za razliku od slike koju mnogi na Balkanu imaju o „američkom snu“, njegov put nije bio ni brz ni jednostavan.
„Kod nas mnogi vide Ameriku kroz društvene mreže i filmove, pa izgleda kao da sve dođe brzo i lako. Realnost je potpuno drugačija. Američki san postoji, ali iza njega stoji mnogo rada, odricanja, stresa i godina kada se stvari grade tiho, bez da to iko vidi“, kaže Novaković.
Prve godine u novoj zemlji, prisjeća se, bile su obilježene prilagođavanjem sistemu, mentalitetu i potpuno drugačijem načinu života.
„Bilo je dosta trenutaka kada ništa nije išlo kako sam planirao, ali mislim da te upravo ti periodi najviše izgrade.“
REPUTACIJA KAO NAJVAŽNIJI KAPITAL
Danas radi sa ozbiljnim investicijama i vrijednim nekretninskim projektima, ali kaže da nije postojao jedan trenutak kada je osjetio da je „uspio“.
„Kad ljudi krenu da ti vjeruju za velike odluke i ozbiljan novac, tad više nije samo prodaja nekretnine. Tada shvatiš da reputacija postaje sve. Jedan dobar ili loš potez može mnogo da promijeni.“
U poslu nekretnina, smatra, znanje je neophodno, ali nije dovoljno.
„Moraš razumjeti tržište, kredite, pregovore i tajming, ali intuicija igra mnogo veću ulogu nego što ljudi misle. Nekad svi brojevi izgledaju dobro na papiru, a jednostavno osjetiš da nešto nije pravi potez.“
Ipak, vještina koju smatra presudnom nije ni finansijska analiza, ni pregovaranje.
„Komunikacija sa ljudima. Možeš znati sve o tržištu i brojevima, ali ako ne znaš da izgradiš povjerenje, teško je dugoročno uspjeti.“
AMERIKA GRADI KAPITAL KREDITOM, BALKAN GOTOVINOM
Jedna od najvećih razlika koju vidi između američkog i crnogorskog tržišta jeste način na koji ljudi razmišljaju o novcu i investicijama.
„Američko tržište mnogo je više zasnovano na sistemu, podacima i finansiranju. Kod nas je tržište više zasnovano na odnosima, preporukama i direktnom dogovoru među ljudima.“
Posebno ističe ulogu kreditnog sistema koji je, kako kaže, temelj američke ekonomije.
„Ljudi ovdje često ne kupuju samo svojim novcem, nego koriste banke kao alat. To omogućava da sa manje svog kapitala kontrolišeš veće investicije i brže gradiš portfolio.“
Dodaje da kredit može biti ogromna prednost, ali samo za one koji razumiju kako funkcioniše dug i koji razmišljaju dugoročno.
„Ako uđeš previše agresivno ili ne razumiješ sistem, vrlo lako može da te vrati unazad.“
CRNA GORA IMA POTENCIJAL KOJI JOŠ NIJE ISKORIŠĆEN
Iako već 14 godina živi i radi u Los An]elesu, Novaković vjeruje da Crna Gora tek ulazi u fazu ozbiljnijeg razvoja tržišta nekretnina.
„Crna Gora ima ogroman potencijal, pogotovo zbog turizma i dijaspore. Mislim da će se tržište kod nas tek ozbiljno razvijati u narednim godinama.“
Posebno naglašava da bi dijaspora mogla imati mnogo veću ulogu u ekonomskom razvoju zemlje.
„Dosta ljudi iz dijaspore želi da ulaže u Crnu Goru, bilo zbog emocije, porodice ili zato što vide potencijal tržišta, ali često nemaju dovoljno informacija ili povjerenja u cijeli proces.“
Rješenje vidi u profesionalnijem pristupu, boljoj organizaciji tržišta i kvalitetnijem povezivanju investitora sa projektima.
„Postoji prostor da se povežu ljudi iz dijaspore koji imaju kapital i iskustvo iz inostranstva sa kvalitetnim projektima i prilikama kod kuće.“
VRIJEME JE NOVAC
Kada bi jednu stvar mogao prenijeti iz američke poslovne kulture u Crnu Goru, Novaković nema dilemu.
„Profesionalnost i brzinu donošenja odluka. U Americi ljudi mnogo više cijene vrijeme i efikasnost. Kad se nešto dogovori, uglavnom se ide direktno ka realizaciji bez previše komplikovanja.“
Smatra i da domaće tržište mora više pažnje posvetiti marketingu.
„Danas nije dovoljno samo imati dobru lokaciju ili kvalitetan objekat. Moraš znati kako da ga predstaviš tržištu, kako da napraviš priču oko projekta i privučeš pažnju investitora ili kupaca.“
MOST IZMEĐU AMERIKE I BALKANA
Iako je u Americi izgradio karijeru i život, veza sa Crnom Gorom nije oslabila. Naprotiv. „Što više vrijeme prolazi, sve više cijenim odakle dolazim.“
U budućnosti sebe vidi kao nekoga ko može povezivati dva svijeta. „Volio bih da budem most između Amerike i Balkana kroz investicije, projekte i prilike za naše ljude. Gdje god živio i šta god napravio u životu, mislim da čovjek nikad ne treba da zaboravi svoje korijene.“
A na pitanje šta smatra najvažnijom životnom lekcijom, odgovara jednostavno, na način koji najbolje oslikava spoj američkog iskustva i crnogorskog nasljeđa:
„Gdje god živio i koliko god uspješan postao, nikad ne zaboravi ko ti je bio đed”
