Hrvatska u narednih sedam godina planira da uloži 13.3 milijarde eura u razvoj saobraćajne infrastrukture, ali će stvarni ekonomski efekti tih investicija u velikoj mjeri zavisiti od toga ko će realizovati projekte i koliki dio vrijednosti ostaje u ekonomiji Hrvatske.
Na to upozorava Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), navodeći da kompanije iz trećih zemalja često ostvaruju konkurentsku prednost u postupcima javnih nabavki zahvaljujući nižim troškovima rada, nižim socijalnim standardima i državnim subvencijama, prenosi Forbes Hrvatska.
Iz HUP-a ističu da takva praksa stvara neravnopravan položaj za domaće i evropske građevinske kompanije, koje sve teže mogu da konkurišu na velikim infrastrukturnim tenderima.
„Zbog nelojalne konkurencije domaći i evropski građevinari ne mogu da stiču reference, a već u narednih pet godina prijeti im gubitak kompetencija i radnih mjesta“, navodi se u analizi HUP-a.
Poslodavci podsjećaju da godinama upozoravaju na negativne posljedice učešća kompanija iz zemalja koje nisu dio Evropske unije i koje posluju pod drugačijim pravilima tržišne utakmice. Kako navode, te kompanije često nisu obavezane evropskim pravilima konkurencije, a pojedine nisu ni potpisnice međunarodnih sporazuma o javnim nabavkama.
Analiza infrastrukturnog projekta vrijednog 100 miliona eura pokazala je koliko izbor izvođača utiče na ukupne koristi za domaću ekonomiju. Prema podacima koje prenosi Forbes Hrvatska, ukoliko projekat realizuju domaće ili kompanije iz EU, u Hrvatskoj ostaje oko 66,2 miliona eura dodate vrijednosti, dok ukupni ekonomski efekat dostiže 99,2 miliona eura.
S druge strane, kada posao preuzme kompanija iz treće zemlje uz angažovanje domaćih podizvođača, vrijednost koja ostaje u Hrvatskoj smanjuje se na približno 32 odsto, a ukupni ekonomski efekat pada na 46 miliona eura.
Najnepovoljniji scenario nastaje kada strani izvođač najveći dio radova i nabavki realizuje van Hrvatske. Tada u domaćoj ekonomiji ostaje tek mali dio vrijednosti projekta, dok ukupni ekonomski efekat pada na svega 12,6 miliona eura, što je čak 91 odsto manje u odnosu na projekat koji izvode domaće kompanije.
HUP navodi da razlog konkurentske prednosti ponuđača iz trećih zemalja nije veća produktivnost, već značajno niži troškovi rada. Procjene pokazuju da su troškovi rada u Turskoj niži za oko 44 odsto, u Kini za 62 odsto, dok su u Indiji čak 93 odsto niži nego u Evropskoj uniji.
Kako prenosi Forbes Hrvatska, poslodavci smatraju da je neophodno dosljedno primjenjivati postojeća pravila, uvesti princip reciprociteta u pristupu tržištu, povezati korišćenje evropskih fondova sa angažovanjem evropskih izvođača i obezbijediti veću transparentnost u postupcima javnih nabavki.
„Javne investicije moraju da maksimiziraju koristi za domaću ekonomiju, a veliki infrastrukturni projekti treba da jačaju domaće i evropske reference, zaposlenost i konkurentnost“, poručili su iz HUP-a.
