Milioni porodica u Njemačkoj mogli bi se suočiti sa dodatnim troškovima ukoliko bude usvojena reforma zakonskog zdravstvenog osiguranja kojom se predviđa ukidanje dugogodišnjeg modela besplatnog suosiguranja bračnih i registrovanih partnera.
Kako prenosi magazin Fenix, pozivajući se na nacrt reforme koji je predstavila savezna ministrica zdravlja Nina Varken, zaposleni partner sa većim primanjima ubuduće bi morao da plaća dodatnih 2.5 odsto bruto zarade kako bi njegov supružnik ili partner zadržao zdravstveno osiguranje.
To bi značilo da bi domaćinstva u kojima jedan partner zarađuje 3.000 eura bruto mjesečno plaćala dodatnih 75 eura, dok bi porodice sa bruto platom od 6.000 eura imale dodatni trošak od 150 eura mjesečno.
Prema prijedlogu, djeca bi i dalje ostala besplatno osigurana, a očekuje se da bi reforma njemačkom budžetu donijela oko 2,8 milijardi eura dodatnih prihoda i ušteda.
PREDVIĐENI IZUZECI
Vlada je u nacrtu predvidjela određene izuzetke. Besplatno osiguranje zadržali bi roditelji djece mlađe od sedam godina, porodice koje brinu o djetetu sa invaliditetom, osobe koje najmanje deset sati sedmično njeguju nemoćne članove porodice, kao i partneri koji su dostigli zakonsku starosnu granicu za odlazak u penziju.
Međutim, njemačke savezne pokrajine smatraju da su predloženi kriterijumi previše restriktivni.
Kako navodi Fenix, predstavnici pokrajina u Bundesratu traže proširenje liste izuzetaka na osobe starije od 55 godina, hraniteljske porodice, poljoprivredna domaćinstva, kao i građane uključene u volonterski ili crkveni rad.
MOGUĆE ODLAGANJE REFORME
Pokrajine takođe predlažu da pravo na besplatno suosiguranje traje sve dok dijete ne krene u prvi razred osnovne škole, umjesto da bude vezano za starosnu granicu od sedam godina.
Iako Bundesrat nema ovlašćenje da direktno blokira zakon, može usporiti njegovo usvajanje upućivanjem prijedloga arbitražnoj komisiji.
Prema pisanju Fenixa, reforma je pokrenuta zbog rastućih finansijskih problema i sve većeg deficita njemačkih zdravstvenih fondova, a njeno eventualno usvajanje moglo bi postati jedno od najosjetljivijih socijalnih pitanja u zemlji u narednom periodu.
