Istoričar dr Milivoje Bešlin kazao je da ideja o izgradnji Mauzoleja na Lovćenu nastala još dvadesetih godina prošlog vijeka i da potiče od kralja Aleksandra Karađorđevića. Prema njegovim riječima, komunistička vlast tu zamisao nije osmislila, nego je samo realizovala po već postojećim nacrtima.
Bešlin podsjeća da je kralj Aleksandar bio blizak sa vajarom Ivanom Meštrovićem, autorom projekta Mauzoleja, i da o toj bliskosti postoje brojna svjedočanstva, uključujući i Meštrovićeva vlastita sjećanja.
“Kralj Aleksandar je imao više ideja, a jedna od njih je bila izgradnja Mauzoleja na Lovćenu, druga je bila Vidovdanski hram. Aleksandar je bio megaloman, i u državnom i u arhitektonskom smislu, mislio je da će na taj način i sebe da ovjekovječi”, rekao je Bešlin portalu Rmedia.
On ističe da nijedna od tih zamisli u Aleksandrovo vrijeme nije realizovana, ali ne zbog promjene stava, nego zbog nedostatka novca i političkih okolnosti u Kraljevini Jugoslaviji.
“Ništa od toga u njegovo vrijeme nije ostvareno zbog nedostatka novca i političke dinamike koja se dešavala u Kraljevini Jugoslaviji. Niko nije očekivao da će se do te mjere zaoštriti hrvatsko-srpski odnosi, tako da je sve to palo u drugi plan”, navodi Bešlin, dodajući da je ideja o Mauzoleju bila na dnevnom redu još od 1921. godine.
Za razliku od teze da je riječ o komunističkom projektu, Bešlin naglašava da je uloga poslijeratne vlasti bila isključivo izvođačka, budući da je i sam autor projekta, Ivan Meštrović, u tom trenutku živio u emigraciji.
“To nije mogla biti komunistička ideja, njihova je bila realizacija. Ne samo zbog toga što je postojala ranije, nego i zato što je Meštrović bio emigrant. On nije taj koji je izgradio Mauzolej, nego je on izgrađen po njegovim nacrtima.
Sve to je postojalo daleko prije nego što se politička elita Crne Gore odlučila na izgradnju Mauzoleja”, kaže Bešlin, dodajući da u istoriografiji oko toga nema spora.
Osvrćući se na česta izjednačavanja Njegoševe i Aleksandrove kapele, Bešlin upozorava da je riječ o dva potpuno različita objekta.
“Kada govorimo o toj, najprije Njegoševoj, pa onda Aleksandrovoj kapeli, to su dvije kapele posvećene različitim svecima, različitih arhitektonskih stilova”, kaže Bešlin, ocjenjujući da je stepen manipulacije i poluistina koje se oko te teme plasiraju, prije svega iz crkvenih krugova, “prosto nevjerovatan”.
“Ako bih bio krajnje benevolentan, mogu reći da crkva možda nema obavezu prema istorijskoj istini, ali istoričari imaju. I javnost mora da bude upoznata sa tim. Za 2000 godina koliko postoji, crkva je manje-više zasnivala svoje narative na istorijskim konstrukcijama. To je čak i legitimno, ali se ne smije uzimati zdravo za gotovo”, ističe Bešlin.
Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori zalaže se za obnovu Njegoševe kapele. Trenutno je zvanični stav da Mauzolej, koji je podignut 1974. godine, ne treba rušiti nego pored njega podići kapelu.
Pokojni mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije rekao je 2013. godine da je Petar II Petrović Njegoš “utamničen” u Meštrovićevom mauzoleju na Lovćenu.
“U stvari, na Lovćenu je Meštrović sa Njegoševom bistom i naci-fašističko-socijal-realističkom vizijom, a to je Meštrovićeva vizija Njegoša. O tome svjedoči Mauzolej na Lovćenu”, rekao je tada Amfilohije.
