Američki predsjednik najavio je snažan ekonomski pritisak na Iran i njegove trgovinske partnere. Moguće sekundarne sankcije mogle bi da dovedu do novog sukoba Vašingtona i Pekinga, dok ograničen protok nafte kroz Hormuški moreuz nastavlja da ugrožava globalno tržište energenata.
Američki predsjednik Donald Tramp najavio je novu kampanju čiji je cilj dodatna izolacija iranske ekonomije, zaprijetivši ozbiljnim posljedicama svim državama koje nastave da posluju sa Teheranom ili mu omoguće pristup međunarodnim finansijskim tokovima.
Tramp je poručio da će se mjere odnositi na države koje svojim finansijskim institucijama, kompanijama, aerodromima ili državnim organima dozvole da Iranu obezbijede bilo kakvu ekonomsku podršku.
Ipak, nije precizirao kakve će mjere biti primijenjene niti koje bi države prve mogle da se nađu na udaru Vašingtona.
Kako piše britanski The Guardian, najava dolazi u trenutku kada se rat približava šestom mjesecu, dok se američka administracija suočava sa sve većim pritiskom zbog troškova sukoba uoči izbora za Kongres.
VOJNI UDARI NIJESU VRATILI IRAN ZA PREGOVARAČKI STO
Sjedinjene Američke Države su prošlog mjeseca obustavile napade na Iran, nakon dvije sedmice gotovo svakodnevnih udara koji nijesu uspjeli da vrate vlasti u Teheranu za pregovarački sto.
Vojna kampanja istovremeno je znatno smanjila američke zalihe pojedinih vrsta municije. Savjetnici Pentagona navodno su upozorili Trampa da je lista preostalih ciljeva u Iranu gotovo iscrpljena i da se vojna operacija približila granicama svoje efikasnosti.
Bijela kuća zbog toga posljednjih sedmica pokazuje jasne znake promjene strategije – sa direktnih vojnih udara na snažnije ekonomsko iscrpljivanje Irana.
Američki ministar finansija Skot Besent ranije je najavio intenziviranje pokušaja da se Iran dodatno izoluje od svjetskih finansijskih i trgovinskih tokova.
OPERACIJA „EKONOMSKI BIJES“
Američko Ministarstvo finansija već mjesecima sprovodi operaciju nazvanu „Ekonomski bijes“, čiji je cilj da se ciljanim sankcijama presijeku izvori finansiranja iranskih vlasti.
Istovremeno, pomorska blokada u Hormuškom moreuzu treba da spriječi izvoz iranske nafte, jednog od najvažnijih izvora prihoda te zemlje.
Iran je već godinama izložen zapadnim sankcijama, koje su ozbiljno oslabile njegovu ekonomiju i ograničile mogućnost prodaje nafte. Ipak, iranske vlasti prilagodile su se pritiscima i nastavile izvoz preko mreže takozvanih tankera iz sjenke, posredničkih kompanija i alternativnih sistema plaćanja.
Tramp sada zahtijeva prekid krijumčarenja nafte, novčanih transfera, valutnih aranžmana, korišćenja posredničkih kompanija i upisivanja iranskih brodova u registre drugih država.
NAJVEĆI PROBLEM ZA VAŠINGTON JE KINA
Formulacija Trampove poruke ukazuje na mogućnost uvođenja sekundarnih sankcija državama koje kupuju iransku naftu. Takav potez mogao bi da izazove direktan ekonomski sukob sa Kinom, najvažnijim trgovinskim partnerom Irana.
Peking je od presudnog značaja za budućnost iranske ekonomije, ali bi američke mjere protiv kineskih kompanija dodatno zakomplikovale pokušaje Vašingtona da uspostavi stabilnije trgovinske odnose sa Kinom.
Situaciju dodatno čini osjetljivom najavljena posjeta kineskog predsjednika Si Đinpinga Sjedinjenim Američkim Državama narednog mjeseca.
Analitičari upozoravaju da će svaka nova američka mjera, ukoliko želi da bude efikasna, morati da bude usmjerena upravo prema državama koje održavaju ekonomsku razmjenu sa Iranom. Međutim, Vašington će teško moći da izvrši snažan pritisak na Kinu bez posljedica po šire odnose dvije najveće svjetske ekonomije.
UAE OBUSTAVILI TRGOVINU SA IRANOM
Ujedinjeni Arapski Emirati u međuvremenu su najavili obustavljanje trgovinskih aktivnosti, poslovne razmjene i finansijskih transakcija sa Iranom, nakon tvrdnji da su otkrivene dvije rakete lansirane sa iranske teritorije.
Teheran je te navode odbacio kao neosnovane.
Odluka Emirata mogla bi dodatno da pogodi Iran, s obzirom na to da je ta država prije rata bila jedan od njegovih najvećih trgovinskih partnera i da je preko nje stizalo više od 30 odsto iranskog uvoza.
KROZ HORMUZ PROLAZI ZNATNO MANJE NAFTE
Tramp tvrdi da brodovi zalivskih država, uz pomoć američke vojske, nastavljaju da prolaze kroz Hormuški moreuz uprkos iranskim prijetnjama pomorskom saobraćaju.
Prema navodima portala Axios, američke snage posljednjih sedmica svake noći pomažu prolazak između 15 i 20 brodova. Procjenjuje se da oni prevoze približno polovinu količine nafte koja je dnevno prolazila tim pravcem prije rata.
Dio podataka osporavaju kompanije koje prate kretanje brodova i navode da je saobraćaj i dalje na veoma niskom nivou.
Zbog ključnog značaja Hormuškog moreuza za svjetsko snabdijevanje naftom i gasom, svaki novi incident ili dodatno zaoštravanje odnosa može izazvati rast cijena energenata, nove inflatorne pritiske i poremećaje u globalnoj trgovini.
Iranski zvaničnici poručuju da vojni i ekonomski pritisak neće natjerati Teheran na kapitulaciju. Iran, kako navode, ostaje otvoren za dijalog sa SAD, ali pregovore neće prihvatiti kao oblik predaje.
