Nastavak izraelskih napada i vojnog prisustva na jugu Libana produbljuje podjele u zemlji i otežava pokušaje vlasti u Bejrutu da ponovo uspostave kontrolu nad cijelom državnom teritorijom. Dok osiromašena država ne uspijeva da pomogne raseljenima i obnovi razorena područja, stanovnici se sve više oslanjaju na Hezbolah i njegov razgranati sistem socijalne pomoći.
Libanske vlasti nalaze se pred zadatkom koji prevazilazi razoružavanje Hezbolaha, na čemu insistiraju Sjedinjene Američke Države i Izrael. Država mora uvjeriti stanovnike juga da može da ih zaštiti i obezbijedi im osnovne usluge, iako izraelski napadi nastavljaju da podrivaju njen autoritet, piše The Guardian.
Mnogi stanovnici koji su izgubili domove ili članove porodica nijesu se obratili državnim institucijama, već Hezbolahu. Dio njih podržava tu organizaciju, dok drugi tvrde da zbog odsustva državne pomoći nijesu imali kome drugom da se obrate.
HEZBOLAH OBEZBJEĐUJE STANOVE, LIJEČENJE I ŠKOLOVANJE
Fatima al Aškar iz mjesta Markaba ostala je sa djecom nakon što je njen suprug, pripadnik Hezbolaha, poginuo u borbama sa izraelskim snagama početkom aprila.
Fondacija Hezbolaha obezbijedila je njenoj porodici opremljen stan u južnom predgrađu Bejruta, preuzela plaćanje kirije, školovanja i zdravstvene zaštite i obezbijedila mjesečnu pomoć za djecu. Predstavnici fondacije porodici pružaju i psihološku podršku.
„Hezbolah je uz nas. Oni čine sve za nas“, kazala je Al Aškar.
Takav sistem pomoći Hezbolahu omogućava da zadrži snažan uticaj među stanovništvom, posebno u područjima u kojima državne službe gotovo da nijesu prisutne.
Raseljena stanovnica pograničnog mjesta Aitarun Tia Abdalah kazala je da njena porodica nije povezana sa Hezbolahom, ali da je upravo od te organizacije dobijala novac, lijekove, medicinske preglede i pakete pomoći.
„Od države nijesmo dobili ništa“, rekla je Abdalah.
GRAĐANI NEPOVJERLJIVI PREMA DRŽAVI I HEZBOLAHU
Posljednji rat dodatno je produbio podjele među Libancima. Pristalice Hezbolaha optužuju vlast da ponižava državu pregovorima sa Izraelom i da ne odgovara na njegove napade. Protivnici organizacije tvrde da je upravo Hezbolah izazvao sukob kada je početkom marta ispalio rakete na Izrael, poslije čega je uslijedila invazija.
Ljekar Mustafa Hamze, koji je napustio dom u blizini Nabatije, ne vjeruje ni jednoj strani. Posljednji put kada je pokušao da se vrati kući, prema njegovim riječima, izraelski dron je pucao na njega.
„Izrael kaže da želi mir, ali to nije istina. Hezbolahu su, međutim, takođe potrebni ratovi. Takve grupe žive od rata. Imaju oružje i sve vam oduzimaju. Liče jedni na druge“, rekao je Hamze.
On istovremeno nema povjerenja ni u sposobnost libanske države da zaštiti njegova prava. Od vojske je tražio dozvolu za bezbjedan odlazak do kuće, ali je još nije dobio.
VOJSKA POKUŠAVA DA VRATI POVJERENJE
Libanska vlada pokušava da učvrsti prisustvo države u tri područja koja su izraelske snage predale libanskoj vojsci. Ta mjesta služe kao probne zone za novi model obnove i uspostavljanja državne kontrole.
Za razliku od ranijih poslijeratnih obnova, radove sada vodi vojska, a ne Južni savjet, institucija bliska pokretu Amal, savezniku Hezbolaha. Vojska obnavlja puteve i infrastrukturu kako bi stanovnicima pokazala da pomoć dolazi iz Bejruta, a ne od Hezbolaha.
Takav plan narušava svaki novi izraelski napad na libansku teritoriju. Izraelske snage su prošle sedmice srušile opštinsku zgradu, javnu školu i ambulantu u istočnom Zavtaru, u neposrednoj blizini jedne od probnih zona.
Libanski zvaničnici priznaju da država nema dovoljno novca da se takmiči sa socijalnim sistemom Hezbolaha, niti vojnu snagu kojom bi zaustavila izraelske napade. Zbog toga pokušavaju da do povlačenja izraelskih snaga dođu diplomatskim putem.
Jedan visoki bezbjednosni zvaničnik upozorio je da probne zone neće uspjeti bez jasnog roka za povlačenje Izraela sa juga zemlje.
„Želimo da potisnemo Hezbolah, ali ne želimo da izgledamo kao da igramo ulogu Južnolibanske armije“, kazao je on, podsjećajući na nekadašnju formaciju koja je sarađivala sa Izraelom tokom okupacije juga Libana.
Libanske vlasti strahuju da će, ukoliko se izraelski napadi i vojno prisustvo nastave, povjerenje u državne institucije biti potpuno urušeno. U takvim okolnostima zahtjev za razoružavanje Hezbolaha sve teže dopire do ljudi koji od te organizacije dobijaju zaštitu, novac i usluge koje im država ne pruža.
