Cijene nafte naglo su pale, dok su evropske berze zabilježile rast nakon što je američki predsjednik Donald Tramp odustao od planiranih udara na Iran i najavio nastavak pregovora o mirovnom sporazumu.
Sirova nafta Brent pojeftinila je oko pet odsto, na približno 83,50 dolara po barelu, nakon što je tokom trgovanja padala i do 81,55 dolara. Američka nafta WTI izgubila je više od pet dolara i spustila se na oko 79,47 dolara po barelu.
Kako piše The Guardian, tržišta su pozitivno reagovala na mogućnost smirivanja sukoba između SAD i Irana i ponovnog uspostavljanja normalnog saobraćaja kroz Ormuski moreuz.
TRAMP ODUSTAO OD PLANIRANIH UDARA
Tramp je saopštio da su Iran i druge države Bliskog istoka zatražili dodatno vrijeme kako bi završili pregovore o sporazumu.
Prema njegovim navodima, cilj razgovora je potpuno otvaranje Ormuškog moreuza i uklanjanje prijetnje koju predstavlja iranski nuklearni program. Pregovori Vašingtona i Teherana trebalo bi da budu nastavljeni danas.
Tržište je reagovalo neposredno nakon Trampove poruke jer bi izbjegavanje novih vojnih udara moglo smanjiti rizik za snabdijevanje naftom iz Persijskog zaliva.
Cijene oba vodeća tipa nafte porasle su više od 20 odsto tokom jula, nakon obnove sukoba između SAD i Irana i napada na više tankera u blizini Omana.
JEFTINIJA NAFTA UBLAŽAVA STRAH OD INFLACIJE
Pad cijene energenata podstakao je rast evropskih berzi. Panevropski indeks Stoxx 600 porastao je 0,4 odsto, dok su akcije kompanija iz sektora turizma i slobodnog vremena ojačale oko 2,1 odsto.
Istovremeno, akcije energetskih kompanija pale su približno dva odsto zbog niže cijene nafte.
Direktorka istraživanja brokerske kuće XTB Ketlin Bruks ocijenila je da bi pad cijene nafte mogao da ublaži strah od inflacije i smanji pritisak na prinose državnih obveznica.
Jeftinija nafta mogla bi da utiče i na cijene goriva, troškove transporta i proizvodnje, ali će njen stvarni efekat zavisiti od ishoda razgovora i brzine normalizacije pomorskog saobraćaja.
SPORAZUM JOŠ NIJE IZVJESTAN
Analitičari upozoravaju da tržišta možda prebrzo računaju na uspjeh pregovora.
Tržišni analitičar kompanije IG Toni Sajkamor kazao je da ostaje otvoreno pitanje da li će se ponoviti scenario iz prethodne sedmice, kada su se nade u sporazum pojavile, a zatim brzo oslabile.
Rizik ostaje visok i zbog mogućnosti novih napada na američke baze ili tankere koji prolaze kroz Ormški moreuz.
Britanski centar za pomorske trgovinske operacije prijavio je još tri napada na tankere od subote. Saobraćaj kroz Ormuški moreuz usporen je, dok su dva tankera sa saudijskom naftom tokom vikenda prošla kroz moreuz Bab el Mandeb i napustila Crveno more.
OPEC+ POVEĆAVA PROIZVODNJU
Organizacija zemalja izvoznica nafte i njeni saveznici, poznati kao OPEC+, dogovorili su povećanje proizvodnje za oko 188.000 barela dnevno od septembra.
Time bi trebalo da bude završeno postepeno ukidanje jednog dijela dobrovoljnih ograničenja proizvodnje.
Ipak, prethodna povećanja kvota nijesu donijela značajno više nafte na tržište zbog prekida izvoza iz Persijskog zaliva, Rusije i Kazahstana, izazvanih ratovima u Iranu i Ukrajini.
Dalje kretanje cijena zato će prvenstveno zavisiti od toga hoće li pregovori Vašingtona i Teherana dovesti do trajnog smirivanja sukoba i sigurnog otvaranja Ormuškog moreuza, kroz koji prolazi približno petina svjetskih količina nafte i gasa.
