EU bi mogla uskratiti pravo veta novim državama članicama dok blok ubrzava proces proširenja. Ova mjer bi mogla ublažiti zabrinutost država, poput Francuska, koje su skeptične prema prijemu novih članica, piše Gardijan.
Prema planovima koje razmatra Evropska komisija, buduće članice, poput Moldavije i zemalja Zapadnog Balkana, po ulasku u EU ne bi automatski dobile pravo veta na odluke iz spoljne politike ili druga pitanja o kojima se odlučuje jednoglasno, poput poreza.
“Ideja je posebno važna za Crnu Goru, koja prednjači među devet zvaničnih kandidata za članstvo u EU. Bivša jugoslovenska republika sa 624.000 stanovnika nastoji da postane 28. članica EU do 2028. godine. Ovog mjeseca tehnička grupa zadužena za izradu pristupnog sporazuma Crne Gore sastala se prvi put, što je znak da 14-godišnji pregovori ulaze u završnu fazu”, objavio je ugledni britanski list.
Njemački kancelar Friedrih Merc pozvao je na inovativna rješenja kako bi se ubrzao proces prijema zemalja Zapadnog Balkana.
U tom kontekstu, zvaničnici EU razmatraju zaštitne mehanizme za nove članice kako bi spriječili da odluke budu blokirane od strane jedne države članice, navode četiri izvora iz EU. Ideja se pojavila nakon teškog iskustva sa Mađarska, čija je prethodna proruska vlada predvođena Viktorom Orbanom, blokirala nekoliko važnih odluka EU, posebno kredit od 90 milijardi eura za Ukrajinu.
Privremena zabrana prava veta mogla bi biti ugrađena u pristupni sporazum Crne Gore, koji bi služio kao model za ostale zemlje koje čekaju članstvo.
Ovaj zaštitni mehanizam smatra se pravno osjetljivim i mogao bi biti uveden samo privremeno, kako bi se izbjeglo stvaranje članica drugog reda unutar EU.
U odvojenom razvoju događaja, Merc je prošle sedmice poslao pismo liderima EU u kojem traži „inovativna rješenja“ za ubrzanje pristupanja zemalja Zapadnog Balkana. U pismu, u kojem proširenje EU opisuje kao „geopolitičku nužnost“, Merc je pozvao i na „pridruženo članstvo za Ukrajinu“ kao „odlučujući korak na putu Ukrajine ka punopravnom članstvu“.
Pridruženo članstvo za Ukrajinu značilo bi učešće na sastancima EU i zastupljenost u institucijama Unije bez prava glasa.
Proširenje EU gotovo je bilo zaustavljeno sve dok ruska invazija na Ukrajinu 2022. godine nije unijela novu hitnost u pregovore sa istočnim susjedima. Komisija je prošle godine saopštila da bi nove članice mogla primiti do 2030. godine, pri čemu su Crna Gora i Albanija označene kao lideri procesa, dok je Moldavija pohvaljena zbog brzog napretka, a sugerisano je i da bi članstvo u EU moglo predstavljati bezbjednosnu garanciju za Ukrajinu.
Odlaganje prava veta samo je jedan od više zaštitnih mehanizama o kojima se raspravlja kako bi proširenje EU bilo lakše prihvaćeno.
Postojeće članice EU moraju jednoglasno odobriti prijem novih država. Zvaničnici su posebno zabrinuti zbog ratifikacije u Francuskoj, gdje će predsjednički izbori biti održani 2027. godine, a skepticizam prema proširenju EU raste. Nedavno istraživanje Eurobarometra pokazalo je da samo 43 odsto ispitanika u Francuskoj podržava proširenje EU, dok je 48 odsto protiv.
EU SA 35 ČLANICA RECEPT ZA BLOKADU SISTEMA
Izvori iz EU tvrde da postoji potreba za kreativnim pristupom kako bi proširenje bilo ostvareno, posebno na Zapadnom Balkanu, regionu sa 17,4 miliona stanovnika, gdje Rusija i Kina pokušavaju povećati svoj uticaj.
Jedan diplomata EU rekao je da je odlaganje prava veta jedno od „konstruktivnih rješenja“ koja se razmatraju kao dio procesa „kreativnog promišljanja“ proširenja EU. Drugi diplomata izjavio je:
„Vodi se rasprava o tome kako osigurati da veće proširenje bude korisno i za zemlje kandidate i za samu EU. Ideje koje se odnose na unutrašnje reforme i različite karakteristike pristupnih sporazuma dio su tog procesa.“
Njemačka predvodi napore za unutrašnju reformu EU, uključujući ukidanje veta u oblasti spoljne politike, iz straha da bi nereformisana Unija sa više od 35 članica bila recept za blokadu sistema.
Njemački ministar vanjskih poslova Johan Wadehul izjavio je ranije ovog mjeseca da „Unija sa 33, 34 ili 35 članica ne može nastaviti da funkcioniše po istom principu koji je bio osmišljen za mnogo manju grupu“.
Ipak, izvršna vlast EU strahuje da bi čekanje konsenzusa o reformama, koje bi mogle zahtijevati izmjene ugovora EU, moglo gurnuti proširenje u drugi plan.
Među zemljama kandidatima, Ukrajina se smatra posebnim slučajem zbog svoje veličine, rata sa Rusijom i ogromnih troškova obnove. Ukupni troškovi obnove Ukrajine procijenjeni su na 588 milijardi dolara zaključno sa 21. decembrom 2025. godine, što je tri puta više od veličine njene ekonomije.
Zvaničnici EU smatraju da je Ukrajina na dobrom putu da tehnički završi proces pristupanja za četiri godine, ali datum ulaska vide kao političko pitanje povezano sa mirovnim sporazumom.
ŠTA AKO NA VLAST DOĐE PRORUSKA VLADA?
Engjeluše Morina, viša saradnica u think tank organizaciji Evropski savjet za spoljne odnose, ocijenila je da privremena blokada prava veta „nije toliko drastična“ i da će političari taj potez koristiti kako bi lakše „prodali“ proširenje javnosti.
„Ne bih se iznenadila da nešto slično vidimo u sporazumu Crne Gore. To bi bio model za druge nove članice. Političari i donosioci odluka govoriće: ‘Pogledajte, uvodimo zaštitne mehanizme i preduzimamo mjere opreza.’ To je logika“, rekla je ona.
Ta ideja je, kako navodi, i način da se EU zaštiti od mogućnosti da neka nova članica nakon pristupanja krene potpuno drugačijim putem, na primjer izborom proruske vlade u Crnoj Gori.
Komisija i države članice EU žele „učiniti Uniju otpornom na takve hipotetičke situacije“, kazala je Morina.
Izvor iz crnogorske vlade rekao je da cilj ostaje puno članstvo u EU, „sa svim pravima i obavezama koje dolaze uz ravnopravno članstvo“, uz napomenu da Crna Gora „ne protivi zaštitnim mehanizmima i vjeruje da oni mogu imati konstruktivnu ulogu u očuvanju održivosti reformi i nakon pristupanja“.
