„Niko nije rekao da kruzing treba ukinuti. UNESCO preporuke prije svega govore o ozbiljnijem planiranju i upravljanju“, rekao je predsjednik Opštine Kotor, Vladimir Jokić.
Na panel diskusiji „UNESCO i budućnost kruzinga u Zalivu“, koja je u Kotoru održana u okviru Festivala vjetra, Jokić je saopštio da je strateško opredjeljenje Luke Kotor i Opštine da se u narednom periodu razmatra model sidrenja kruzera van Veriga, uz organizovani prevoz putnika manjim brodovima do Kotora.
Jokić je podsjetio i na značaj kruzing industrije za lokalnu ekonomiju, navodeći da prihodi od turista predstavljaju važan ekonomski impuls za grad.
Govoreći o preporukama UNESCO-a, podsjetio je da se u posljednjim izvještajima poseban akcenat stavlja na uticaj masovnog turizma i kruzinga na kulturno i prirodno nasljeđe zaštićenog područja Boke Kotorske.
„Možemo diskutovati o problemima, ali ne možemo ignorisati činjenicu da broj turista raste svuda u svijetu. Na nama je da pronađemo model koji će omogućiti održivost i kvalitet života građana“, kazao je Jokić.
OVE GODINE U KOTORU 566 KRUZERA
Posebno je ukazao na problem izletničkog turizma i drumskog saobraćaja, za koji smatra da predstavlja mnogo veći izazov za grad od samih kruzera.
„Kruzeri su vidljivi i zbog toga često prvi na udaru kritika, ali jedan od najvećih problema Kotora jeste nekontrolisani izletnički turizam i drumski saobraćaj. Prošle godine imali smo više od 20.000 registrovanih dolazaka autobusa“, naveo je Jokić.
On je podsjetio da je Opština Kotor prošle godine uvela novi sistem upravljanja autobuskim dolascima, kroz unaprijed rezervisane termine i precizno definisane kapacitete, što je već dovelo do smanjenja saobraćajnih gužvi na Benovu.
Direktor Luke Kotor AD Ljubomir Radović kazao je da je za ovu godinu planirano 566 dolazaka brodova, što predstavlja povećanje od 17 odsto u odnosu na prethodnu godinu.
Radović je naglasio da Luka Kotor funkcioniše u okviru postojećih kapaciteta i po održivim principima, podsjećajući da se najveći dio saobraćaja odvija na sidrištima u zoni Kamenari–Orahovac.
„Moramo djelovati dugoročno i odgovorno. U ovoj industriji rezervacije se zaključuju godinama unaprijed i zato svaka promjena zahtijeva ozbiljno planiranje“, istakao je Radović.
DUBROVNIK OGRANIČIO BROJ KRUZERA
Iskustva Dubrovnika predstavio je predstavnik Lučke uprave Dubrovnik Dario Barbarić, koji je govorio o modelu „Respect the City“, razvijenom nakon godina prekomjernog turističkog pritiska na Dubrovnik.
Barbarić je podsjetio da je Dubrovnik nakon preporuka UNESCO-a ograničio broj kruzera i putnika, te uspostavio jasne mehanizme upravljanja destinacijom.
„Dugoročno, održivost mora imati prednost nad kratkoročnim ekonomskim benefitima“, poručio je Barbarić.
Doc. dr Stevan Kordić iz Nacionalne komisije za UNESCO podsjetio je da ICOMOS u svojim izvještajima kruzere prepoznaje kao jedan od značajnih faktora pritiska na zaštićeno područje Boke Kotorske, kako zbog zagađenja, tako i zbog velikog broja posjetilaca.
