Novi rast cijena nafte, podstaknut obnovljenim sukobima na Bliskom istoku, mogao bi ponovo ojačati inflaciju i natjerati evropske centralne banke da povećaju kamatne stope, upozoravaju ekonomisti.
Posebna pažnja usmjerena je na Banku Engleske, koja bi mogla da promijeni svoje ekonomske prognoze ukoliko se cijena nafte duže zadrži iznad 90 ili ponovo premaši 100 dolara po barelu, piše Guardian
Barel brent nafte prošle sedmice premašio je 100 dolara, prije nego što je cijena pala na oko 96 dolara. To je i dalje znatno više od 71 dolara, koliko je barel koštao početkom jula.
Istovremeno su porasle cijene prirodnog gasa, upravo u periodu kada evropske države pokušavaju da popune skladišta uoči zimske sezone.
VIŠE CIJENE GORIVA PODIŽU I TROŠKOVE HRANE
Rast cijene nafte ne zadržava se samo na benzinskim pumpama. Skuplje gorivo povećava troškove prevoza i proizvodnje, što se potom prenosi na cijene hrane i drugih proizvoda.
Ekonomisti upozoravaju da bi novi energetski šok mogao da uspori pad inflacije i izazove takozvane sekundarne efekte – zahtjeve za većim zaradama i novo povećanje cijena kompanija koje pokušavaju da nadoknade rast troškova.
Bivši glavni ekonomista Međunarodnog monetarnog fonda Mohamed El-Erijan ocijenio je da bi i duže zadržavanje nafte iznad 90 dolara moglo biti dovoljno da primora donosioce odluka u Velikoj Britaniji da promijene prognoze.
Prema njegovoj procjeni, rast cijene energenata povećao bi ukupnu inflaciju, ali i cijene hrane zbog skupljeg dizelskog transporta. Istovremeno bi djelovao kao dodatni namet privredi, smanjujući potrošnju i ekonomsku aktivnost.
Banka Engleske bi na narednoj sjednici trebalo da zadrži referentnu kamatnu stopu na 3,75 odsto. Međutim, procjene za ostatak godine postaju sve neizvjesnije.
Dio ekonomista, ipak, smatra da centralna banka ne bi trebalo odmah da reaguje. Oni upozoravaju da britanska privreda možda nije dovoljno snažna da istovremeno podnese skuplje energente i veće troškove zaduživanja.
Ako kompanije zbog slabije potražnje ne budu mogle da prenesu sve troškove na kupce, mogle bi ih djelimično pokriti smanjenjem sopstvenih marži. To bi ublažilo inflaciju, ali bi dodatno pritisnulo poslovanje i ulaganja.
POD PRITISKOM I EVROPSKA CENTRALNA BANKA
Problem nije ograničen na Veliku Britaniju. Finansijska tržišta očekuju da bi Evropska centralna banka mogla ponovo povećati kamatne stope na sjednici zakazanoj za 10. septembar.
ECB je već u junu prvi put od 2023. godine podigla kamatne stope, reagujući na inflatorne pritiske izazvane ratom u Iranu i rastom cijena energenata.
Centralne banke tako se nalaze pred teškim izborom. Povećanjem kamata mogu pokušati da suzbiju inflaciju, ali time dodatno poskupljuju kredite građanima i privredi i usporavaju ekonomski rast. Ako ne reaguju, postoji rizik da se visoka inflacija duže zadrži i ponovo utiče na očekivanja potrošača, kompanija i zaposlenih.
Dalje kretanje kamata zato će u velikoj mjeri zavisiti od trajanja sukoba na Bliskom istoku, dostupnosti pomorskih pravaca za transport energenata i toga hoće li se cijena nafte ponovo stabilizovati ispod 90 dolara.
