Evropska iskustva pokazuju da pitanje planinske infrastrukture ne završava onoga dana kada se kabina pokrene. Pravo pitanje često počinje kasnije: šta ostaje prostoru kada prođe turistička euforija, oslabi ekonomska računica, kada se promijene klimatski, tehnički ili tržišni uslovi i kada ono što je juče predstavljano kao razvoj postane teret planini?
Lovćen mora to pitanje postaviti sada, dok još ima vremena. Ne onda kada se prostor dodatno optereti, kada se privremeni objekti pretvore u trajnu promjenu karaktera predjela, kada kablovi, parking-prostori, pristupni pravci, ugostiteljski sadržaji, buka i kretanje pośetilaca postanu uobičajena slika nacionalnog parka. Planina se najlakše gubi onda kada se svaka nova intervencija prikaže kao mala, privremena i bezopasna.
Austrija i CIPRA nude važan evropski obrazac: turizam poslije ski-lifta. Na Dobratschu su ski-liftovi uklonjeni prije više od petnaest godina, a prostor je razvijen kao park prirode. Danas se taj predio promoviše kroz turno skijanje, zimsko pješačenje i mirnije oblike rekreacije.
Sattelberg u Tirolu posljednje ski-liftove demontirao je 2006. godine. Le Biot u Francuskoj odlučio je 2012. da ukloni liftove na Col du Corbier i razvija cjelogodišnje sadržaje. To je važna evropska poruka: razvoj ne mora uvijek značiti dodavanje nove infrastrukture. Ponekad razvoj počinje uklanjanjem onoga što je prestalo da ima smisla. [1]
Ta misao je za Lovćen dragocjena. Jer Lovćen nije prostor koji čeka tuđu ideju da bi postao vrijedan. Njegova vrijednost je starija od svake koncesije i projekta.
Ona je u katunima, stazama, kamenjarima, bukovim šumama, vidikovcima, endemima, pticama, izvorima, predanjima i śećanjima. Zato se Lovćen ne smije „razvijati“ tako što mu se oduzima ono zbog čega je Lovćen. Problem nastaje kada se razvoj počne mjeriti samo količinom betona, brojem kabina, parking-mjesta, ugostiteljskih objekata i privremenih sadržaja. Tada planina prestaje biti živi prostor i postaje platforma za potrošnju.
Njemačka je 2026. godine dala simbolički snažan primjer. Na Zugspitzeu je započeta demontaža Schneefernerkopf lifta jer je topljenje glečera promijenilo teren, učinilo izlaz prestrmim i tehnički onemogućilo rad.
Infrastruktura nije uklonjena zato što je jednostavno ostarjela, nego zato što je sama planina, pod pritiskom klimatskih promjena, prestala da bude sigurna osnova njenog funkcionisanja. [2]
Francuski primjeri posljednjih godina dodatno učvršćuju ovu sliku. La Sambuy je zatvoren uz odluku da liftovi budu demontirani jer je sezona postala prekratka i ekonomski neodrživa. Saint-Firmin je uklonio lokalni ski-lift nakon što je zimska sezona spala sa mjeseci na svega nekoliko sedmica.
Céüse 2000 je 2025. godine ušao u fazu razgradnje stare infrastrukture, pri čemu je trošak demontaže procijenjen na 123.000 eura, a djelovi su iznošeni helikopterima kako bi se smanjilo gaženje tla. [3]
Mountain Wilderness France ovaj problem prati decenijama. Prema podacima kampanje, prvi napušteni ski-lift uklonjen je 2001. na Col Sommeilleru. Do 2021. godine, u 68 akcija učestvovalo je više od 2.600 volontera, a uklonjeno je preko 570 tona materijala.
Broj zastarjelih objekata u francuskim planinama procjenjuje se na više od 3.000. To su stubovi, sajle, betonski ostaci, napuštene zgrade i druga oprema koja ostaje kao teret predjelu kada turistička računica prestane da važi. [4]
Italija je možda najizrazitija zemlja upozorenja. Legambiente je 2026. saopštio da je mapirao 273 ugašena ski-postrojenja i 247 takozvanih visećih zgrada u Alpima i Apeninima. CIPRA je još 2023. upozoravala da je Italija alpska država najzavisnija od vještačkog snijega, sa oko 90% staza koje zahtijevaju osnježavanje.
U regionalnim planskim i zaštitnim dokumentima već se traži uklanjanje napuštenih postrojenja i objekata koji više nemaju funkciju. U parku Stelvio predviđeno je uklanjanje napuštenih kablova žičara i drugih suspendovanih vodova radi smanjenja rizika za ptice. [5]
Na Lovćenu se ne govori o običnom planinskom prostoru, nego o nacionalnom parku, kraškom mikroreljefu, kamenjarsko-pašnjačkim staništima, šumskim rubovima, endemičnim i reliktnim vrstama, pticama, gmizavcima i tradicionalnim pravcima kretanja ljudi i životinja.
Šteta se tu ne mjeri samo površinom temelja nego promjenom režima kretanja, bukom, prašinom, nasipanjem, fragmentacijom, sabijanjem zemljišta, novim pristupnim pravcima i stalnim širenjem sadržaja koji mijenjaju karakter prostora.
Pitanje ptica i kablova posebno je važno za Lovćen. Studije o mortalitetu ptica pri sudarima sa ski-lift kablovima pokazuju da takvi sudari predstavljaju važan uzrok uginuća ośetljivih vrsta, posebno tetrijebastih ptica. [6]
Za Lovćen ovo nije sporedno pitanje. Jarebica kamenjarka je vrsta čije prisustvo govori o funkcionalnosti otvorenih kamenjarsko-pašnjačkih staništa. Kablovi, stubovi, povećano kretanje ljudi, buka, pristupni putevi i prateća infrastruktura ne djeluju samo kao pojedinačni objekti, nego kao mreža pritisaka.
Ako se taj uticaj ne prati ozbiljno, sa nultim stanjem, mapama, foto-dokumentacijom, terenskim podacima i dugoročnim monitoringom, onda se šteta može proglasiti nepostojećom samo zato što nije pravilno istražena.
IZVORI I LITERATURA:
[1] CIPRA – Tourism after the ski lift / Dobratsch, Sattelberg, Le Biot
https://www.cipra.org/en/news/tourism-after-the-ski-lift
https://www.visitvillach.at/en/naturpark-dobratsch.html
https://www.theguardian.com/travel/2026/feb/10/villach-austria-ski-resort-says-no-to-fake-snow
[2] Njemačka – Zugspitze, Schneefernerkopf lift
https://zugspitze.de/en/Our-mountain-worlds/Highlights/Glacier/Schneefernerkopflift_EN
https://www.rte.ie/news/newslens/2026/0321/1564451-ski-lift-demolished-as-german-glacier-melts-away
[3] Francuska – La Sambuy, Saint-Firmin, Céüse 2000
https://www.theguardian.com/travel/2024/oct/07/large-french-alpine-ski-resort-to-close-in-face-of-shrinking-snow-season
https://traveltomorrow.com/lack-of-snow-forces-french-ski-resort-to-permanently-close
[4] Mountain Wilderness – kampanje uklanjanja zastarjelih instalacija u planinskim područjima
https://www.mountainwilderness.it/editoriale/impianti-obsoleti-20-anni-ne-abbiamo-raccolto-tonnellate-lopera-di-mw-france/
https://www.mountainwilderness.fr/media/files/hot-content/pdf/brochure-installations-obsoletes.pdf
https://www.mountainwilderness.fr/actualites/loi-montagne-obligation-demontage
[5] Italija – Legambiente / Parco dello Stelvio
https://www.legambiente.it/attivita-scientifiche/nevediversa
[6] Bech et al. 2012 / Brambilla et al. 2025 – ptice, kablovi i mortalitet
https://museucienciesjournals.cat/en/abc/issue/35-1-2012-abc/bird-mortality-related-to-collisions-with-ski-lift-cables-do-we-estimate-just-the-tip-of-the-iceberg
https://besjournals.onlinelibrary.wiley.com/doi/full/10.1002/2688-8319.70030
Autor je istraživač prirodne i kulturne baštine Lovćena
