Broj putnika žičare Kotor-Lovćen može biti podatak za marketing, ali za nacionalni park mora biti i signal za ozbiljnu procjenu pritiska na prostor.
Prema objavi povodom početka sezone, žičara Kotor–Lovćen je tokom 2025. godine prevezla oko 430.000 putnika. Broj putnika ne smije biti jedina mjera uspjeha. Ako se on ne prati podacima o uticaju na prirodu, opterećenju prostora, količini otpada, pritisku na puteve, promjenama u živom svijetu, stanju vegetacije, potrošnji vode i kapacitetu komunalne infrastrukture, onda takav broj više govori o komercijalnoj strani projekta nego o njegovoj održivosti. Nacionalni park je živi sistem, zaštićeni prostor, stanište, kulturni predio i prostor javne odgovornosti.
Državni izvori potvrđuju da je lokacija koncesije određena Prostornim planom posebne namjene za NP Lovćen, da se terminal Kuk nalazi na oko 1.350 metara nadmorske visine i da koncesija traje 30 godina, uključujući period izgradnje i oko 29 godina operativnog rada. Dakle, ovđe nije riječ o prolaznom izletničkom sadržaju, nego o dugoročnom infrastrukturnom upisu u prostor nacionalnog parka. [1]
Plan upravljanja Nacionalnim parkom Lovćen već prepoznaje negativan uticaj žičare na ptice, kroz kolizije, buku, vibracije i mogući mortalitet. Posebno se izdvaja jarebica kamenjarka, Alectoris graeca, čija se proljećna populacija vezuje za staništa u zoni Kuka. [2]
Priča o žičari ne završava se na gondoli, na pticama i kapacitetu od 1.200 putnika na sat. Ona se širi dalje, kroz Program objekata privremenog karaktera za područje NP „Lovćen“ za period 2025–2029. godine. Taj dokument pokazuje da se prostor oko žičare ne može više posmatrati samo kao linija prevoza između Duba i Kuka, već kao širi prostor planirane turističke i komercijalne upotrebe.
Program je donijelo Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine u januaru 2025. godine. U obrazloženju se navodi da se Program odnosi na područje NP „Lovćen“ i da se njime utvrđuju privremene lokacije na kojima se mogu postavljati objekti privremenog karaktera, kao i vrste, oblici, dimenzije i urbanistički uslovi za njihovo postavljanje. U istom dokumentu navodi se da se objekti predviđaju radi obezbjeđenja kvalitetnih sadržaja na području nacionalnog parka. [3]
Ali, kvalitetan sadržaj u nacionalnom parku ne može se mjeriti samo brojem sadržaja, površinom zauzetog prostora i komercijalnom upotrebom lokacije. On mora biti vezan za nosivost prostora, zaštitu prirodnih vrijednosti, očuvanje mira, vizura, staništa, vode, zemljišta i identiteta planine.
U nacionalnom parku manje je često više. Manje objekata, manje buke, manje svjetla, manje reklama, manje parkiranja i manje intervencija može značiti više zaštite, više prirodnosti i više odgovornosti.
U dijelu programa koji se odnosi na prirodnu baštinu navodi se potreba da se sprječavaju zahvati i djelatnosti čije su posljedice degradacija i smanjenje raznovrsnosti biljnog i životinjskog svijeta, da se sačuva što gušća mreža očuvanih biotopa, da se pri priključenju na infrastrukturu i obezbjeđenju parking mjesta izbjegava postavljanje objekata na ključnim staništima, te da se umanje posljedice postavljanja i gradnje. [4]
Te smjernice su važne, ali one otvaraju pitanje dosljednosti. Nije dovoljno reći da je objekat privremen. Treba dokazati da njegov boravak u prostoru neće ostaviti dugotrajan trag.
Program istovremeno potvrđuje da je NP Lovćen prostor izuzetne biološke vrijednosti, prepoznat kao EMERALD područje, Important Plant Area i potencijalno NATURA 2000 područje. Posebno se izdvajaju lokalni endemi i vrste važne za očuvanje genofonda, među njima i lovćenski zvončić, Edraianthus wettsteinii subsp. lovcenicus. Zato Kuk nije adekvatan prostor za širenje turističke ponude, nego ośetljivi dio nacionalnog parka u kojem svaki novi sadržaj mora biti opravdan ne samo planski i administrativno, već i ekološki. [5][6]
Pod Lokacijom 21, za KO Njeguši, na katastarskim parcelama koje uključuju državnu svojinu, raspolaganje Vlade Crne Gore i privatno vlasništvo, u II i III zoni zaštite, Program predviđa površinu od 199.733 m². To je gotovo dvadeset hektara prostora u nacionalnom parku.
Na toj lokaciji nije riječ o jednom skromnom pratećem sadržaju, već o čitavom nizu planiranih privremenih sadržaja: privremenom ugostiteljskom objektu, privremenom parkiralištu, vidikovcima, kioscima, pijaci, bini, podijumu ili bioskopu na otvorenom, sportskom otvorenom terenu, zabavnom parku, đečijem igralištu, avanturističkom parku, prostoru za paintball, bioprečišćivaču, tanku za vodu, ugostiteljskim objektima sa terasama, posebnim vozilima za pružanje jednostavnih ugostiteljskih usluga, kamp lokacijama, informacionim punktovima, kulama osmatračnicama, objektima komunalnih usluga i infrastrukture, oglasnom i reklamnom panou, reklamnim zastavama, objektima za trgovinu i usluge i dodatnim kiosk objektima. [7]
Program ne znači da su svi ti objekti već izgrađeni već da su planski predviđeni kao mogućnost u prostoru nacionalnog parka. Zato Lokacija 21 nije tehnički detalj. Ona je jedan od ključnih dokaza da se oko žičare oblikuje širi model korišćenja Kuka.
U dokumentu se govori o objektima privremenog karaktera. Ali upravo riječ „privremeno“ u zaštićenom prostoru mora biti najstrože provjeravana.
Privremeno ne smije značiti sezonski trajno. Privremeno ne smije značiti da se prostor godinama navikava na kioske, terase, kampove, reklame, igrališta, paintball, parkirališta i ugostiteljske sadržaje, dok se izvorni karakter planine potiskuje sve dublje u administrativne formulacije.
Privremeni objekat u nacionalnom parku mora biti izuzetak, odmjereno rješenje i strogo kontrolisan sadržaj, a ne uvod u stalnu komercijalnu zonu.
Sam Program navodi da privremeni objekti u nacionalnim parkovima Crne Gore treba da budu isključivo pokretni ili montažno-demontažnog karaktera, što treba da omogući njihovo brzo i lako postavljanje i uklanjanje. Nakon uklanjanja objekta, lokacija treba da ima osobine izvornog ambijenta, odnosno da svojim izgledom ne ukazuje na to da je na njoj bilo privremenih objekata. [8] To je izuzetno važna rečenica. Ona se mora čitati kao obaveza, a ne kao dekorativna smjernica.
Ako je to obaveza, onda se mora odmah pitati: ko će kontrolisati da poslije uklanjanja privremenih objekata Lokacija 21 zaista izgleda kao prostor na kojem ih nikada nije bilo? Ko će provjeriti zbijenost zemljišta, oštećenje vegetacije, tragove vozila, otpad, ostatke instalacija, cijevi, kablova, betonskih ili kamenih podloga?
Ko će procjenjivati da li je izvorni ambijent zaista vraćen ili je samo uklonjena vidljiva konstrukcija? Ko će garantovati da „privremeno“ neće postati najperfidnji oblik trajne promjene Lovćena?
Upravo tu se evropska iskustva o uklanjanju zastarjele planinske infrastrukture susreću sa crnogorskom praksom. Dok evropske države sve ozbiljnije planiraju kako da iz planina uklone višak infrastrukture, Lovćen dobija nove slojeve pritiska, nove sadržaje i nove buduće obaveze uklanjanja, sanacije i odgovornosti.
IZVORI I LITERATURA
[1] Vlada Crne Gore – dokument o koncesiji / prostornom okviru
https://wapi.gov.me/download/6d98db11-5ca3-4d96-b9f6-feba3d537b57?version=1.0
[2] Plan upravljanja Nacionalnim parkom Lovćen za 2021–2025. godinu
https://nparkovi.me/uploads/2023/08/PU-Lovcen.pdf
[3] Program objekata privremenog karaktera za područje NP „Lovćen“ za period 2025–2029. godine, Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, januar 2025.
[4] Program objekata privremenog karaktera za područje NP „Lovćen“ za period 2025–2029. godine – Polazni koncept programa objekata privremenog karaktera.
[5] Program objekata privremenog karaktera za područje NP „Lovćen“ za period 2025–2029. godine – Podaci o prirodnim vrijednostima lokacije, ciljnim vrstama biljaka, životinja i gljiva, objektima geonasljeđa i predjela.
[6] Program objekata privremenog karaktera za područje NP „Lovćen“ za period 2025–2029. godine – EMERALD područje, IPA područje i potencijalno NATURA 2000 područje.
[7] Program objekata privremenog karaktera za područje NP „Lovćen“ za period 2025–2029. godine – Lokacija 21, KO Njeguši, II i III zona zaštite, površina 199.733 m².
[8] Program objekata privremenog karaktera za područje NP „Lovćen“ za period 2025–2029. godine – Smjernice za privremene objekte u nacionalnim parkovima.
Autor je istraživač prirodne i kulturne baštine Lovćena
