U Crnoj Gori gotovo 80 odsto građana saopštilo je da je spremno da promijeni svoje navike radi zaštite životne sredine, a njih gotovo 70 odsto vjeruje da država može uspješno da ispuni obaveze iz te oblasti.
To je saopšteno na pres konferenciji povodom predstavljanja rezultata istraživanja javnog mnjenja o zaštiti životne sredine i Poglavlju 27, koje je za potrebe Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera sprovela Agencija Spektrum analitika tokom aprila i maja ove godine na uzorku od 1000 ispitanika.
Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjan Ćulafić rekao je da su građani u velikom procentu spremni da poštuju reforme koje sprovodimo kroz donošenje novih zakona i usklađivanje sa evropskim standardima.
Kazao je i da više od četiri petine građana smatra da je zatvaranje Poglavlja 27 značajno prije svega za zdravlje građana.
„To je potpuno ispravno razmišljanje i raduje me što imamo zdravu i tačnu percepciju značaja Poglavlja 27“, kazao je Ćulafić.
Autor istraživanja, Miloš Bešić, saopštio je da se Crna Gora na indeksu stanja životne sredine nalazi na 73. mjestu u svijetu sa skorom od 47,7 poena.
Istakao je da se država suočava sa izazovima u pojedinim oblastima, posebno kada je riječ o zagađenju vazduha sitnim česticama, pojašnjavajući da ovakvi indeksi mogu pomoći u prepoznavanju oblasti u kojima su potrebne dodatne intervencije.
Govoreći o rezultatima istraživanja, Bešić je kazao da više od tri četvrtine građana smatra da je Crna Gora izložena problemima u oblasti životne sredine.
„Kada je riječ o najvećim ekološkim problemima, građani su na prvo mjesto stavili nelegalno odlaganje otpada i divlje deponije, koje je kao najveći problem navelo 27,1 odsto ispitanika. Na drugom mjestu je zagađenje vazduha sa 19,9 odsto. Ova dva problema građani prepoznaju kao ključna i upravo bi na njih trebalo posebno usmjeriti javne politike“, ocijenio je Bešić.
Ukazao je da su među značajnim problemima građani naveli i neplansko širenje urbanih zona, zagađenje rijeka i drugih voda, neadekvatno upravljanje komunalnim otpadom, ugrožavanje prirodnih resursa i nedostatak sistema za prečišćavanje voda.
“Pokazalo se bi 60 odsto građana podržalo usklađivanje sa evropskim standardima čak i ukoliko bi to dovelo do povećanja troškova za građane i privredu. Građani razumiju da zaštita životne sredine košta i smatraju da je tu cijenu vrijedno platiti“, rekao je Bešić.
Bešić je ukazao da gotovo 70 odsto građana vjeruje da Crna Gora može uspješno da ispuni obaveze iz oblasti zaštite životne sredine u procesu pristupanja Evropskoj uniji.
„Na pitanje koje bi koristi donijelo zatvaranje poglavlja iz oblasti životne sredine, ispitanici su na prvo mjesto stavili poboljšanje zdravlja građana. Kao značajne koristi naveli su i približavanje Crne Gore Evropskoj uniji, unapređenje kvaliteta života, razvoj turizma i privlačenje investicija“, rekao je Bešić.
Prema njegovim riječima, istraživanje je pokazalo i visok nivo deklarativne spremnosti građana da lično doprinesu zaštiti životne sredine.
„Njih 76,2 odsto navelo je da je spremno da promijeni svoje navike radi zaštite životne sredine“, precizirao je Bešić.
Pojasnio je da kod ovakvih pitanja često postoji element socijalno poželjnih odgovora, ali da rezultat pokazuje da građani prepoznaju potrebu za promjenom ponašanja i važnost ličnog doprinosa.
Govoreći o povjerenju u institucije koje sprovode politike zaštite životne sredine, Bešić je naveo da najveće povjerenje građani imaju u nevladine organizacije koje se bave zaštitom životne sredine, kojima vjeruje 49,9 odsto ispitanika.
„Slijede lokalne samouprave sa 40,4 odsto povjerenja, Ministarstvo ekologije sa 37,4 odsto i Vlada Crne Gore sa 36,4 odsto“, rekao je Bešić.
On je ukazao na širi problem opadanja povjerenja u institucije, koji je prisutan ne samo u Crnoj Gori, već i širom Evrope.
„Povjerenje se teško gradi, a lako gubi. Institucije ga mogu povećati kroz rezultate, transparentnost, odgovornost i kontinuiranu komunikaciju sa građanima“, poručio je Bešić.
