Kolone duge između 15 i 20 kilometara, oko 10.000 vozila sa gotovo 40.000 putnika, čekanja duža od deset sati, ljudi bez dovoljno hrane i vode, blokirani lokalni putevi i stanovnici koji nijesu mogli da stignu do svojih kuća – tako je tokom vikenda izgledao saobraćajni kolaps na putu kroz Konavle prema graničnom prelazu Karasovići–Debeli brijeg.
Najveći zastoj nastao je na izlazu iz Hrvatske, gdje se primjenjuju procedure evropskog sistema ulaska i izlaska EES, dok se obrada putnika na crnogorskoj strani granice, prema riječima sagovornika portala Rmedia, odvijala znatno brže.
Penzionisani pripadnik Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore objasnio je za Rmedia da crnogorska granična policija nije uzročnik kolona koje su se protezale od Karasovića gotovo do aerodroma u Čilipima.
„Glavni razlog su procedure evropskog sistema EES, koje na hrvatskoj strani zahtijevaju biometrijsku registraciju putnika izvan Evropske unije, uz ogroman priliv vozila u tranzitu prema Albaniji i Kosovu. Na našem graničnom prelazu obrada putnika teče brže i MUP Crne Gore nije uzročnik ovog zastoja“, kazao je sagovornik Rmedia.
OKO 10.000 VOZILA I GOTOVO 40.000 PUTNIKA
Prema procjenama koje su objavili hrvatski mediji, Konavle, opština sa približno 8.600 stanovnika, u jednom trenutku su bile opterećene dolaskom oko 10.000 vozila, odnosno gotovo 40.000 ljudi koji su čekali da nastave put prema Crnoj Gori.
Hrvatska radio-televizija izvijestila je da je kolona bila duga oko 15 kilometara, dok su drugi mediji sa terena navodili da je dostizala i 20 kilometara. Hrvatski autoklub objavio je da se na izlazak iz Hrvatske preko Karasovića čekalo duže od deset sati.
Pojedini putnici tvrdili su da su u koloni proveli i do 28 sati, ali taj podatak nije zvanično potvrđen.
Na alternativnom prelazu Vitaljina–Kobila takođe su zabilježena višesatna čekanja, pa ni preusmjeravanje vozila na taj pravac nije moglo značajnije da rastereti Karasoviće.
GASTARBAJTERI IZ ZAPADNE EVROPE PUTOVALI PREMA ALBANIJI I KOSOVU
U kolonama su dominirala vozila sa francuskim, njemačkim, italijanskim i drugim zapadnoevropskim registarskim oznakama. Međutim, najveći dio tih putnika nijesu bili turisti čije je krajnje odredište Hrvatska ili Crna Gora.
Riječ je uglavnom o državljanima Albanije i Kosova koji žive i rade u zemljama Zapadne Evrope i tokom godišnjih odmora putuju kući. Preko Hrvatske, Debelog brijega i teritorije Crne Gore nastavljaju prema Albaniji i Kosovu.
Istovremeni dolazak ogromnog broja vozila, uz sporiju obradu na hrvatskoj strani zbog biometrijskih procedura i ograničene kapacitete prelaza Karasovići, doveo je do potpunog zastoja.
EES, odnosno evropski sistem ulaska i izlaska, potpuno je operativan na spoljnim granicama zemalja koje ga primjenjuju od 10. aprila 2026. godine. Njime se elektronski evidentiraju ulasci i izlasci državljana zemalja koje nijesu članice Evropske unije, a prilikom prve registracije uzimaju se fotografija lica i otisci prstiju.
Kada na prelaz u kratkom periodu stignu hiljade vozila, takva obrada može značajno da produži vrijeme potrebno za kontrolu putnika.
ZASTOJ NA HRVATSKOJ STRANI
Sagovornik Rmedia naglašava da se odgovornost za kilometarske kolone ne može pripisivati crnogorskom MUP-u, jer su vozila satima čekala prije nego što su uopšte stigla do kontrole na Debelom brijegu.
Problem je nastao na izlazu iz Hrvatske, odnosno na prelazu Karasovići, gdje hrvatske granične službe primjenjuju procedure EES-a. Tek nakon što završe kontrolu na hrvatskoj strani putnici dolaze do crnogorskog prelaza.
„Na Debelom brijegu procedura traje kraće. Kada vozila stignu do crnogorske kontrole, obrada se odvija brže. Čep se napravio prije hrvatskog prelaza i zato se kolona protezala kroz Konavle“, objasnio je sagovornik portala.
On smatra da postojeći kapaciteti prelaza Karasovići i Vitaljina nijesu dovoljni za talas od više hiljada vozila koji stiže u kratkom vremenu.
KONAVLJANI NIJESU MOGLI DA STIGNU DO SVOJIH KUĆA
Posljedice kolapsa nijesu osjećali samo putnici koji su pokušavali da uđu u Crnu Goru. Iste puteve koriste stanovnici Konavala, koji su ostajali zarobljeni u kolonama iako uopšte nijesu namjeravali da pređu državnu granicu.
Lokalni putevi bili su zakrčeni, ljudi nijesu mogli da stignu do svojih kuća, odu na posao niti da obavljaju svakodnevne obaveze. Policija je dio vozila pokušavala da preusmjeri na sporedne konavoske puteve kako bi sačuvala prolaz prema aerodromu Dubrovnik.
Saobraćajni čep stigao je do raskrsnice prema Popovićima. Postojala je opasnost da bi dalje širenje kolone moglo da ugrozi pristup aerodromu, ali i prohodnost jedine glavne saobraćajnice prema Dubrovniku.
Načelnik Opštine Konavle Božo Lasić ocijenio je da su Konavle bile „doslovno saobraćajno okupirane“.
„Dio lokalnih puteva je blokiran. Ljudi ne mogu da dođu svojim kućama, obave svakodnevne obaveze niti da se normalno kreću unutar naše opštine“, upozorio je Lasić.
On je kasnije saopštio da su Konavle „praktički paralizovane“ i zatražio od nadležnih hrvatskih institucija da hitno preduzmu sve raspoložive mjere.
AKTIVIRAN ŠTAB CIVILNE ZAŠTITE, VATROGASCI POJAČALI DEŽURSTVA
Zbog neizdržive situacije i posljedica koje je tranzitni saobraćaj proizveo za lokalno stanovništvo, Lasić je aktivirao Štab civilne zaštite Opštine Konavle.
Vatrogasci su pojačali dežurstva, a Javna vatrogasna jedinica Konavle angažovala je cisternu sa pitkom vodom kako bi pomogla putnicima koji su satima čekali na visokim temperaturama.
Dodatnu zabrinutost izazvala je činjenica da su lokalni i glavni putevi bili blokirani u jeku požarne sezone.
„Ne daj Bože da dođe do neke ugroženosti, kao što je požar. Nastala bi opšta katastrofa“, upozorio je Lasić.
On je pozvao stanovnike Konavala da odgode sva putovanja automobilima koja nijesu neophodna, kako bi se izbjegli dodatni zastoji i omogućio prolaz policiji, vatrogascima, hitnoj pomoći i drugim službama.
MJEŠTANI PUTNICIMA DONOSILI VODU I HRANU
Mnogi putnici nijesu očekivali da će čekanje potrajati deset i više sati, pa su ostali bez vode i hrane. Poseban problem predstavljali su visoke temperature i nedostatak toaleta duž puta.
U pomoć su im pritekli stanovnici Konavala. Mještani su ljudima u kolonama donosili vodu i hranu, a pojedini su otvarali svoje kuće i omogućavali putnicima da koriste toalete.
HRT je izvijestio da su, osim aktiviranja Štaba civilne zaštite i pojačanog dežurstva vatrogasaca, upravo stanovnici Konavala imali važnu ulogu u pomoći ljudima zarobljenim u automobilima.
Lasić je posebno pohvalio mlade iz Konavala koji su dijelili vodu putnicima, poručivši da je riječ o gestu na koji lokalna zajednica može biti ponosna.
Načelnik Konavala saopštio je da je zbog kolapsa bio u stalnom kontaktu sa hrvatskim ministrom unutrašnjih poslova Davorom Božinovićem i županom Dubrovačko-neretvanske županije Blažom Pezom.
Prema njegovim riječima, dobio je uvjeravanja da će biti preduzete mjere kako bi se problem dugoročno riješio, uključujući proširenje saobraćajnice prema Debelom brijegu za još dvije trake.
Lasić je ocijenio da Hrvatska, kao država koja čuva spoljnu granicu šengenskog prostora, mora da poštuje bezbjednosne procedure, ali i da način kontrole mora biti efikasniji.
„Svi kažu da taj softver nije dobar. Taj problem mora se riješiti što prije. Najgore je što se osjećamo bespomoćno“, kazao je Lasić, govoreći o problemima sa biometrijskom kontrolom.
Poručio je da se Konavle ne smiju naći u istoj situaciji naredne turističke sezone.
„Ovaj problem moramo riješiti kako znamo i umijemo. Ne smijemo ovako dočekati sljedeću sezonu“, naglasio je Lasić.
Problem su EES, ogroman priliv vozila i nedovoljni kapaciteti
Evropska pravila omogućavaju privremeno i lokalno ublažavanje pojedinih elemenata biometrijske registracije kada čekanja na određenom prelazu postanu preduga. Ipak, dio putnika koji žive i rade u zemljama Evropske unije može imati državljanstvo članice EU ili regulisan boravak, zbog čega ne podliježe istoj proceduri kao ostali državljani trećih zemalja.
Njihova dokumenta se, međutim, takođe moraju kontrolisati, pa i takva obrada zahtijeva vrijeme kada na granicu istovremeno stigne više hiljada vozila.
Sagovornik Rmedia savjetuje putnicima da prije polaska provjere stanje preko Hrvatskog autokluba i servisa koji prate čekanja na granicama, izbjegavaju najopterećenije vikend termine i sa sobom obavezno ponesu dovoljno vode i hrane.
Do nedjelje poslijepodne stanje se postepeno popravljalo, a kolona se smanjila na desetak kilometara i počela povremeno da se kreće, izvijestio je HRT.
