Sve više ljudi traži načine da se izbore sa stresom, anksioznošću i svakodnevnim pritiscima, a jedan od njih je pristup koji povezuje tijelo, emocije i mentalno zdravlje. Stručni naziv je “trauma-informisani somatski coaching”, metoda koja polazi od ideje da tijelo čuva iskustva, emocije i obrasce ponašanja koji često ostaju izvan naše svjesne percepcije.
O tome kako tijelo pamti stres i traumu i zašto iscjeljenje nije jednokratan događaj već kontinuiran proces, za portal Rmedia govori Ivana Katurić iz Herceg Novog, koja se bavi tom vrstom koučinga.
“Sesiju započinjemo razgovorom, a zatim osluškujemo tijelo i senzacije koje se pojavljuju dok govorimo o temi ili situaciji koja nas opterećuje. To može biti stisnutost u želucu, pritisak u grudima, napetost u ramenima, stezanje u grlu ili neka druga tjelesna reakcija. Tim senzacijama dajemo prostor da ih osjetimo i istražimo. Tijelo je važno jer nosi implicitna sjećanja na iskustva i čuva obrasce koji su često formirani još u najranijim odnosima, a koje i danas nesvjesno ponavljamo”, kaže Katurić.
“Ponekad tijelo prirodno želi da izrazi ili otpusti određenu napetost kroz pokret, drhtanje, istezanje ili spontano pomjeranje ruku i nogu. Kada tome damo prostor, često dolazi do osjećaja olakšanja, veće povezanosti sa sobom i jasnijeg razumijevanja onoga što proživljavamo”, objašnjava ona.
Prema njenim riječima, i kada neko iskustvo razumijemo na mentalnom nivou, tijelo i nervni sistem mogu i dalje nositi njegove posljedice kroz napetost, zaštitne obrasce, emocije i reakcije koje se automatski aktiviraju u određenim situacijama.
“Kroz svjesno povezano disanje pokreću se procesi koji mogu pomoći da se ta napetost i emocionalni sadržaji postepeno otpuste i procesuiraju kroz tijelo. Svjesno povezano disanje može nas uvesti u izmijenjena stanja svijesti u kojima svoja iskustva, emocije i životne priče sagledavamo iz drugačije perspektive. Breathwork može pomoći ljudima koji osjećaju anksioznost, unutrašnju zaglavljenost, hroničnu napetost, teškoće u odnosima, izazove u izražavanju sebe ili jednostavno žele dublju povezanost sa sobom”, ističe Katurić.
Kroz proces oslobađanja napetosti i emocionalnih blokada, tijelo i nervni sistem dobijaju priliku da se vrate u stanje veće regulacije, a osoba često osjeća više mira, jasnoće i povezanosti sa sobom.
“Ljudi najčešće primjećuju veću lakoću u tijelu, više jasnoće u razmišljanju, bolju povezanost sa svojim emocijama i potrebama, kao i veću sposobnost da prepoznaju i mijenjaju obrasce koji im više ne služe. Mnogi kažu da se osjećaju slobodnije, prisutnije i autentičnije u svakodnevnom životu i odnosima”, kaže Katurić.
Anksioznost može imati različite uzroke, ali je često povezana sa nerazriješenim emocionalnim iskustvima, dugotrajnim stresom ili obrascima koje tijelo i nervni sistem nose godinama.
“Kada tijelo dobije prostor da otpusti napetost i kada razvijemo veću povezanost sa sobom, simptomi anksioznosti se kod mnogih ljudi mogu značajno smanjiti”, smatra Katurić.
Jedna od najvećih zabluda jeste uvjerenje da je dovoljan jedan dubok proces ili jedno snažno iskustvo nakon kojeg više ne moramo raditi na sebi.
“Iscjeljenje je proces i odnos koji gradimo sa sobom iz dana u dan. Veliki dio naših reakcija, uvjerenja i obrazaca djelovanja dolazi iz nesvjesnog dijela ličnosti. Zato su važni kontinuitet, prisutnost i spremnost da se iznova vraćamo sebi. Ne možemo biti stalno smireni. Život će uvijek donositi situacije koje nas uznemire, aktiviraju ili izazovu. Ono što možemo jeste da razvijemo veću otpornost i sposobnost da se nakon takvih trenutaka vratimo u balans i regulaciju”, napominje Katurić.
Ona tvrdi da su vježbe disanja jedan od načina da podržimo nervni sistem i brže se vratimo osjećaju sigurnosti, prisutnosti i unutrašnjeg mira.
“Strahovi, unutrašnji otpori i obrasci koji nas ograničavaju se mogu značajno smanjiti. Tada život sve manje doživljavamo kao borbu ili puko preživljavanje, a sve više kao prostor u kojem možemo osjećati lakoću, povjerenje i mir”, zaključuje Katurić.
