Predlog odluka tročlane većine u Savjetu Narodne biblioteke u Podgorici da promijeni višedecenijsko ime ove ustanove kulture uzburkala je crnogorsku javnost, ali i razoružala Novu srpsku demokratiju, čiji funkcioneri i simpatizeri su ga donijeli.
Iako se brisanje Radosava Ljumovića i davanje biblioteci imena vojvode Marka Miljanova formalno pravda vraćanjem istorijskog duga, činjenica da pisac i slavni vojskovođa u Glavnom gradu već decenijama ima i ulicu i spomenik ispred zgrade Skupštine i memorijalni muzej na Medunu. Po njemu se naziva i jedna od osnovnih škola u Glavnom gradu. Narodni heroj Radosav Ljumović, pjesnik, revolucionar, politički zatvorenik i dobrovoljac Internacionalnih brigada, koji je 1938. godine poginuo u Španskom građanskom ratu boreći se protiv Frankovih fašističkih snaga, ima samo biblioteku.
Njihova argumentacija zato teško može da potkrijepi ovakav potez, što ukazuje da iza njega stoji druga namjera. Kritičari ovog predloga smatraju da se na ovaj način pokušava sprovesti plan uklanjanja komunističkih i antifašističkih patriota iz javnog pamćenja Crne Gore, na način da se pod plaštom tradicije sprovodi postepeni istorijski revizionizam.
Inicijativu za promjenu naziva institucije koja ime Radosava Ljumovića nosi od 1959. godine, formalno je pokrenuo član Savjeta i novinar Novica Đurić u februaru ove godine. Đurić je svoj predlog obrazložio tvrdnjom da doprinos vojvode Marka Miljanova nacionalnom identitetu i književnosti daje puno moralno opravdanje da centralna gradska biblioteka ponese njegovo ime. Kao kompromisno rješenje, ponuđeno je da se dosadašnja glavna svečana sala biblioteke preimenuje u salu „Radosav Ljumović“.
Na sjednici održanoj početkom jula, odluka je i zvanično usvojena glasovima tri člana Savjeta. Pored inicijatora Novice Đurića, preimenovanje su podržali Emilo Labudović i Bećir Vuković, dok je predsjednica Savjeta, novinarka RTCG, Gorica Vukićević ostala uzdržana.
Iako je u toku sjednice Savjeta pročitano tumačenje prema kojem ovo tijelo ima autonomno pravo da odlučuje o promjeni naziva, pravni stručnjaci i zvaničnici Glavnog grada ističu da Savjet ne može samostalno sprovesti ovu odluku u djelo.
Savjet biblioteke ima pravo da donese odluku i uputi je osnivaču u formi predloga, ali konačnu i izvršnu riječ daje isključivo Skupština Glavnog grada Podgorice.
Bez većinske podrške odbornika u gradskom parlamentu, odluka tročlane većine iz Savjeta ostaje pravno nevažeća. Pored toga, prema Zakonu o kulturi, za ovakve radikalne izmjene naziva javnih ustanova neophodna je i zvanična saglasnost Ministarstva kulture, koje provjerava usklađenost sa zakonskim normama i procedurama.
SUKOB REVIZIONIZMA I ANTIFAŠIZMA
Odluka Savjeta izazvala je lavinu oštrih i polarizovanih reakcija, kako od strane gradskih čelnika, tako i od kulturnih i političkih organizacija. Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović pozvao je na spuštanje tenzija, ističući da Savjet ima pravo na svoj stav, ali je podvukao da odluke koje talasaju javnost zahtijevaju širok dijalog. Mujović je naglasio da će konačnu odluku donijeti Skupština Glavnog grada, te dodao da su Podgorici podjednako vrijedni i čojstvo Marka Miljanova i antifašizam Radosava Ljumovića.
Sa druge strane, kulturna i akademska zajednica, predvođena Crnogorskim PEN centrom i Crnogorskim društvom nezavisnih književnika (CDNK), oštro je osudila preimenovanje, nazivajući ga administrativnim nasiljem i eklatantnim primjerom istorijskog revizionizma. Iz PEN centra su zatražili hitnu obustavu odluke, dok je CDNK pozvao Skupštinu Glavnog grada da odlučno odbaci predlog Savjeta i spriječi simboličko brisanje antifašističkog identiteta Podgorice. Istoričar dr Srđa Pavlović ocijenio je ovaj potez kao proces neotribalizacije i vraćanja društva unazad.
U političkom spektru, iz Pokreta za Podgoricu i od odbornika Dragutina Vučinića apelovano je da se odustane od ove namjere, uz napomenu da se velikani ne smiju suprotstavljati jedni drugima i da je ime Radosava Ljumovića dio kolektivnog pamćenja grada već 66 godina.
Predstavnici opozicije iz Evropskog saveza poručuju da je odluka trojice partijskih članova Savjeta samo očajnički trzaj koji politički ne može proći u Skupštini Glavnog grada, jer građanska Podgorica neće dozvoliti tiho i postepeno rušenje svojih temelja.
KAKO KNJIGE OD 12 EURA NA TENDERU BIBLIOTEKE KOŠTAJU 100 EURA?
Rasprava o javnoj nabavci knjiga za JU Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“ prerasla je u javni sukob između konsultantske kuće Fidelity Consulting i direktorice biblioteke Slavice Ilinčić, koja je najavila tužbu protiv građanskog aktiviste Aleksandra Dragićevića zbog, kako tvrdi, narušavanja ugleda.
Povod za spor bila je analiza koju je objavio Fidelity Consulting, u kojoj se navodi da je biblioteka tokom prošle godine za nabavku 497 knjiga izdvojila oko 50.000 eura, odnosno u prosjeku oko 100 eura po primjerku. U analizi se tvrdi da se veliki broj kupljenih naslova može pronaći po znatno nižim cijenama, zbog čega je dovedena u pitanje ekonomičnost i opravdanost sprovedenog tendera. Objavljeno je da su knjige koje u knjižarama koštaju po 12 eura plaćene na tenderu 100 eura.
Analizu je na društvenim mrežama podijelio Aleksandar Dragićević, ocijenivši da je riječ o „pljački javnog novca“. Na te navode reagovala je direktorica biblioteke Slavica Ilinčić, koja je saopštila da su optužbe neistinite i uvredljive te najavila da će protiv Dragićevića podnijeti tužbu zbog povrede časti i ugleda.
Ilinčić je navela da neće dozvoliti da je neko bez dokaza naziva „pljačkašem“, ističući da je tokom mandata radila odgovorno, da nije koristila određene službene privilegije i da će istinu dokazivati pred sudom.
