Skupština Crne Gore okončala je izbor dijela članova Savjeta Radio-televizije Crne Gore glasanjem koje je, prema ocjeni četiri organizacije civilnog društva, sprovedeno uz svjesno kršenje Zakona o RTCG i ignorisanje upozorenja domaćih nevladinih organizacija i Delegacije Evropske unije.
- GLASALI POJEDINAČNO, IAKO ZAKON NALAŽE ODLUČIVANJE O CIJELOJ LISTI
- IGNORISANA INICIJATIVA ZA PONOVNU PROVJERU DOKUMENTACIJE
- POSLIJE POVLAČENJA DRLJEVIĆA IZOSTAVLJENA OLIVERA NIKOLIĆ
- SPORNA PODRŠKA ŠKRIJELJU
- MINISTARKA KULTURE I MEDIJA „OSTALA NIJEMA“
- IGNORISANO UPOZORENJE DELEGACIJE EU
- DOGOVOR VLASTI I OPOZICIJE MOGUĆ SAMO KADA IM ODGOVARA
Za nove članove Savjeta RTCG izabrani su Pavle Radovanović, kojeg je predložila Privredna komora Crne Gore, Amar Škrijelj kao kandidat nevladinih organizacija iz oblasti zaštite ljudskih prava i sloboda i Radenko Lacmanović, kojeg su predložile organizacije koje se bave zaštitom prava osoba sa invaliditetom.
Media centar, Centar za građansko obrazovanje (CGO), Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) i Institut za medije Crne Gore ocijenili su da je postupak od početka bio vođen političkim, a ne zakonskim kriterijumima.
„Skupština Crne Gore okončala je proces imenovanja članova Savjeta RTCG uz svjesno kršenje Zakona o RTCG“, navodi se u zajedničkom saopštenju koje potpisuju Goran Đurović, Daliborka Uljarević, Milka Tadić Mijović i Olivera Nikolić.
GLASALI POJEDINAČNO, IAKO ZAKON NALAŽE ODLUČIVANJE O CIJELOJ LISTI
Organizacije tvrde da je skupštinska većina prekršila član 29 stav 2 Zakona o nacionalnom javnom emiteru – Javnom medijskom servisu Crne Gore, kojim je propisano da Skupština o predlogu liste kandidata za imenovanje članova Savjeta odlučuje u cjelini.
Umjesto toga, poslanici su pojedinačno glasali o Radovanoviću, Škrijelju i Lacmanoviću.
„Ova norma postoji upravo zato da bi se spriječio politički uticaj na izbor članova Savjeta, budući da kandidate predlažu ovlašćeni predlagači, poput Privredne komore, Olimpijskog komiteta ili nevladinih organizacija iz odgovarajućih oblasti“, navode četiri organizacije.
Pojedinačnim glasanjem, kako upozoravaju, obesmišljava se uloga ovlašćenih predlagača i poslanicima omogućava da biraju između kandidata prema političkim, a ne zakonskim kriterijumima.
„Skupština je namjerno uvela novu protivzakonitu praksu da bi u sljedećim procesima imenovanja članova i članica Savjeta RTCG mogla da bira samo politički podobne predstavnike NVO“, tvrde potpisnici saopštenja.
Odredba na koju se pozivaju nalazi se u važećem Zakonu o nacionalnom javnom emiteru – Javnom medijskom servisu Crne Gore, objavljenom u „Službenom listu“ u junu 2024. godine. U njoj se izričito navodi da Skupština odlučuje o predlogu liste kandidata „u cjelini“.
IGNORISANA INICIJATIVA ZA PONOVNU PROVJERU DOKUMENTACIJE
Spor oko izbora članova Savjeta RTCG traje od početka juna, kada je Administrativni odbor utvrdio listu kandidata nakon pregleda dokumentacije i njihovog saslušanja.
Nevladine organizacije su u više navrata tvrdile da dokumentacija dijela kandidata i organizacija koje su ih podržale nije dovoljno pažljivo provjerena.
Media centar, CGO, CIN-CG i Institut za medije dostavili su 17. jula Administrativnom odboru inicijativu za ponovno razmatranje kandidatura i utvrđivanje nove liste. Naveli su da je analiza dostupne dokumentacije ukazala na ozbiljne nepravilnosti i sumnju da pojedini kandidati ne ispunjavaju zakonske uslove.
Prema njihovim riječima, na inicijativu nijesu reagovali ni predsjednica Administrativnog odbora Jelena Nedović ni ostali članovi tog skupštinskog tijela.
„Time je potvrđeno da nije postojala politička volja da se zakon primijeni, već da se u Savjet RTCG izaberu kandidati koji odgovaraju parlamentarnoj većini, bez obzira na ispunjenost zakonskih uslova i podršku kvalifikovanih ovlašćenih predlagača“, ocjenjuju organizacije.
Nedović je, međutim, tokom skupštinske rasprave odbacila kritike i kazala da je služba Administrativnog odbora posao obavila profesionalno, nezavisno i u skladu sa zakonom. Opoziciji je zamjerila što nije učestvovala u radnoj grupi koja je pregledala dokumentaciju, a potom je iznosila primjedbe na regularnost postupka.
POSLIJE POVLAČENJA DRLJEVIĆA IZOSTAVLJENA OLIVERA NIKOLIĆ
Jedan od najspornijih djelova postupka odnosio se na kandidaturu dosadašnjeg predsjednika Savjeta RTCG Veselina Drljevića, kojeg je podržao dio nevladinih organizacija iz oblasti medija.
Četiri organizacije su 11. juna podnijele krivične prijave Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici zbog sumnje da je Drljević podstrekavao na falsifikovanje dokumentacije kojom je potkrijepljena njegova kandidatura. Prijave su podnesene i zbog sumnje da su odgovorne osobe u Administrativnom odboru nevršenjem službene dužnosti dozvolile da sporna dokumentacija bude prihvaćena kao potpuna.
Drljević je naknadno povukao kandidaturu, nakon što je objavljeno da je pravosnažno osuđen na sedam mjeseci zatvora zbog zloupotrebe službenog položaja u predmetu koji se odnosio na raniji izbor generalnog direktora RTCG.
Organizacije tvrde da je nakon njegovog povlačenja na listu morala biti uvrštena Olivera Nikolić, direktorica Instituta za medije Crne Gore, kao preostala kandidatkinja nevladinih organizacija iz oblasti medija koja ispunjava uslove.
„Da je Administrativni odbor želio da postupi u skladu sa Zakonom o RTCG, nakon povlačenja kandidature Veselina Drljevića, na listi kandidata bila bi Olivera Nikolić kao kandidatkinja NVO iz oblasti medija“, navodi se u saopštenju.
Administrativni odbor je početkom jula izmijenio listu uklanjanjem Drljevića, ali na nju nije uvrstio Nikolić. Parlament je zato glasao o tri, umjesto o četiri prvobitno predložena kandidata.
SPORNA PODRŠKA ŠKRIJELJU
Organizacije osporavaju i način na koji je utvrđeno da Amar Škrijelj ima veću podršku nevladinih organizacija iz oblasti ljudskih prava i sloboda od Vladana Mićunovića.
Tvrde da pojedine organizacije koje su podržale Škrijelja ne ispunjavaju zakonske kriterijume da budu ovlašćeni predlagači iz te oblasti, zbog čega njihove podrške nije trebalo računati.
„Da je Administrativni odbor savjesno provjerio dokumentaciju kandidata iz oblasti ljudskih prava i uzeo u obzir dokaze koje smo dostavili, utvrdio bi da Vladan Mićunović ima podršku većeg broja kvalifikovanih NVO od Amara Škrijelja“, navode potpisnici saopštenja.
U ranijoj analizi tvrdili su da skoro trećina organizacija čije su podrške smatrali spornim u statutarnim ciljevima nema medije kao oblast djelovanja, dok je više njih mijenjalo statute neposredno prije raspisivanja javnog poziva. Ukazivali su i na međusobnu povezanost dijela organizacija i osoba uključenih u postupak.
MINISTARKA KULTURE I MEDIJA „OSTALA NIJEMA“
Media centar, CGO, CIN-CG i Institut za medije kritikovali su i ministarku kulture i medija Tamaru Vujović zbog toga što se nije oglašavala tokom postupka.
„Indikativno je što je ministarka kulture i medija Tamara Vujović ostala nijema tokom cijelog procesa. Nije reagovala kada je kasnilo raspisivanje javnog poziva, kada je Administrativni odbor ignorisao očigledne nepravilnosti u dokumentaciji kandidata, niti kada je skupštinska većina, uključujući i poslanike njene partije, glasala suprotno izričitoj zakonskoj odredbi“, navodi se u saopštenju.
Smatraju da je Ministarstvo moralo reagovati jer način izbora Savjeta neposredno utiče na nezavisnost i depolitizaciju Javnog servisa, ali i na ispunjavanje obaveza Crne Gore u procesu evropskih integracija.
IGNORISANO UPOZORENJE DELEGACIJE EU
Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori ranije je pozvala Skupštinu da pažljivo provjeri dokumentaciju kandidata i obezbijedi transparentan i zakonit izbor članova Savjeta RTCG.
Iz Delegacije EU poručili su da je transparentno i na zaslugama zasnovano imenovanje članova Savjeta ključno za očuvanje nezavisnosti Javnog servisa, kao i za ispunjavanje evropskih mjerila u oblasti vladavine prava i slobode medija.
Četiri organizacije ocjenjuju da je i taj poziv ignorisan.
„Ovakav epilog je signal Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori, jer je njen poziv Skupštini da pažljivo provjeri dokumentaciju kandidata i sprovede zakonit izbor članova Savjeta RTCG ignorisan. To posebno brine u kontekstu obaveza Crne Gore u oblasti medijskih sloboda i vladavine prava“, upozoravaju one.
DOGOVOR VLASTI I OPOZICIJE MOGUĆ SAMO KADA IM ODGOVARA
Jučerašnje glasanje je, prema ocjeni potpisnika saopštenja, pokazalo i ograničen domet političkog dijaloga vlasti i opozicije.
„Saradnja je, izgleda, moguća kada je riječ o imenovanjima u pravosuđu i ustavnim promjenama, ali ne i kada treba obezbijediti zakonito i depolitizovano funkcionisanje nezavisnih institucija“, navode organizacije.
Smatraju da su partije sadašnje vlasti ponovile obrasce ponašanja prethodne vlasti, koje su godinama kritikovale dok su bile u opoziciji.
„Partije koje danas čine vlast još jednom su pokazale da zakone primjenjuju selektivno – onda kada im to politički odgovara, dok ih u suprotnom zaobilaze ili tumače proizvoljno“, poručuju potpisnici.
Upozoravaju da će odgovornost za posljedice eventualne političke kontrole Javnog servisa snositi lideri svih partija parlamentarne većine.
„Iskustvo pokazuje da politička kontrola RTCG uvijek ima svoju cijenu. Kao što je taj politički ceh platila prethodna vlast, tako će odgovornost za današnje odluke snositi i oni koji ih sada donose, a to uključuje sve lidere partija većine“, zaključuju Goran Đurović, Daliborka Uljarević, Milka Tadić Mijović i Olivera Nikolić.



