Ekstremne vrućine više nijesu samo pitanje vremenskih prilika i javnog zdravlja, već postaju ozbiljan rizik za ekonomiju. Najviše su pogođeni poljoprivreda, turizam i građevinarstvo, dok rast temperatura utiče i na produktivnost zaposlenih, logistiku i troškove poslovanja.
Procjene koje prenosi hrvatski Poslovni dnevnik pokazuju da, ukoliko tokom godine bude više od 30 dana sa temperaturom iznad 30 stepeni, ekonomski trošak može dostići oko jedan odsto bruto domaćeg proizvoda.
Prema rezultatima istraživanja sprovedenih u 35 država, svaki dodatni stepen iznad 30 stepeni smanjuje produktivnost rada za približno tri odsto.
„Ekstremne vrućine stvaraju značajan poslovni trošak za evropske kompanije. Prema relevantnim analizama, udio izgubljenih radnih sati zbog toplotnog stresa mogao bi porasti sa 1,4 odsto iz 1995. na između 2,2 i 2,5 odsto do 2030. godine“, kazao je glavni ekonomista Hrvatske udruge poslodavaca Hrvoje Stojić.
U kratkom roku najveći dio tog troška snose kompanije, jer zarade zaposlenih ostaju iste uprkos padu produktivnosti. Posljedica je smanjenje profitnih marži, dok dodatni problem predstavljaju toplije noći i lošiji kvalitet sna zaposlenih.
Među evropskim ekonomijama najveći pad produktivnosti zbog vrućina očekuje se u Francuskoj, Italiji i Sloveniji, a Hrvatska, prema procjenama stručnjaka, ne zaostaje mnogo za tim državama.
Potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore Marija Šćulac upozorila je da klimatski rizici više nijesu izuzetak, zbog čega postaju dio redovnog poslovnog planiranja.
„Svaki dan prekida proizvodnje, poremećaja u logistici ili smanjene produktivnosti zaposlenih zbog ekstremnih uslova predstavlja direktan finansijski trošak“, kazala je Šćulac.
Posebno je ugrožena poljoprivreda. Kada temperature iznad 30 stepeni traju duže od deset uzastopnih dana, poljoprivredne kulture ulaze u stanje toplotnog stresa i prestaju da rastu. Suše i obilne padavine dodatno smanjuju prinose i povećavaju cijenu proizvodnje.
Turizam se suočava sa promjenama navika gostiju, koji zbog velikih vrućina mogu izbjegavati određene destinacije ili putovati van glavne sezone. Građevinske kompanije, istovremeno, moraju mijenjati organizaciju rada i ulagati u zaštitu zaposlenih na otvorenom.
Prema procjeni Svjetske banke iz 2025. godine, Hrvatskoj će za prilagođavanje klimatskim promjenama i sprovođenje dekarbonizacije biti potrebna dodatna godišnja ulaganja u vrijednosti oko 1,1 odsto BDP-a.
Iskustvo Hrvatske posebno je značajno za Crnu Goru, čija ekonomija takođe u velikoj mjeri zavisi od turizma, građevinarstva i poljoprivrede, sektora koji su među najizloženijima posljedicama ekstremnih temperatura.
