Izbori 2027. godine biti svojevrsni referendum o karakteru države Crne Gore, ali i test političke zrelosti svih društvenih aktera, poručeno je na skupu “Crna Gora 2027: godinu prije odluke”, koji su danas organizovali Centar za građansko obrazovanje (CGO) i njemačka Fondacija Friedrich Ebert (FES).
Direktorka CGO, Daliborka Uljarević, ocijenila je da se Crna Gora nalazi u jednom od politički najvažnijih perioda od obnove nezavisnosti. „Parlamentarni izbori 2027. su prvi izbori nakon 2006. na kojima evropske integracije neće biti samo deklarativni spoljnopolitički cilj, već pitanje neposredne političke odgovornosti i sposobnosti da se ispune završni uslovi za članstvo u Evropskoj uniji, ali i da se demonstrira privrženost demokratskim vrijednostima”.
Politikolog Aleksandar Musić je ukazao da postoji snažna diskrepanca između onoga što je prema vani i onoga unutrašnjeg, gdje se stvari odvijaju na način koji može odrediti kako će buduće generacije disati.
„Pokret Evropa sad crpi svoj legitimitet i izborni rezultat iz podrške i pohvala iz EU, i taj vanjski element je zadovoljen. No, istovremeno je vezan i za unutrašnji, u kojem se stvarni uticaj vezuje za predsjednika Skupštine. U tom okviru, iako se recituje neka evropska pjesma, država se mijenja iznutra pod uticajem onih koji nijesu ljubitelji građanskog karaktera i suverenosti države”, kazao je Musić.
“SPC vidim je kao političkog igrača i veto aktera koji ostvaruje svoje ciljeve kroz diversifikaciju portfelja. Tu političku igru ne možete dobiti apelovanjem, žaljenjem, već samo kvalitetnijom političkom pričom“, poručio je Musić.
Dr Ana Stojiljković je potencirala raskorak između tema koje građani u istraživanjima označavaju kao najvažnije i onih koje ih zaista politički mobilizuju.
„Prema svim istraživanjima, ekonomija je gotovo uvijek na prvom mjestu interesovanja građana, ali socio-ekonomske teme u regionalnom kontekstu, same po sebi, najčešće nisu dovoljne da odlučuju izbore. U našem kontekstu, snažnu mobilizacionu moć imaju kolektivni identiteti i kolektivna sjećanja, uključujući ona iz Drugog svjetskog rata i devedesetih godina. Kada ovo kažem, ne aboliram političke partije koje ta osjećanja koriste u političke svrhe, već više želim da ukažem na realnost“, naglasila je Stojiljković.
Na interesovanje iz publike, osvrnula i na odnos mladih u Srbiji prema Crnoj Gori, ukazujući da istraživanja pokazuju različite stavove i unutar studentske populacije. „I među mladima u Srbiji ima svega. Istraživanja na studentskom korpusu pokazuju da čak i oni koji su konzervativniji ili nacionalističkije orijentisani do kraja fakulteta često postaju umjereniji. Ali, ne zaboravimo, oni su, naprosto, proizvod društva u kojem su rasli“, objasnila je Stojiljković.
Dr Nemanja Batrićević je mišljenja da članstvo u EU ne smije biti shvaćeno kao posljedica međunarodnih okolnosti. „Meni je bitno da se mi reformišemo iznutra i da članstvo dođe kao kruna toga, a ne da zavisi od geopolitike i od ruske agresije na Ukrajinu. Mi strijepimo od rezultata izbora za godinu dana, a to tako ne bi trebalo da bude. Ono što nećemo da kažemo naglas jeste da smo medijska kolonija Srbije. Činjenica da živimo u strahu je nešto što treba da prepoznamo kao zajednica “, kazao je on, dodajući da društvo mora otvoreno govoriti i o spoljnim uticajima.
Govoreći o uticaju predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, Batrićević je ocijenio da je crnogorska državnost i dalje osporena, a njeni institucionalni i identitetski stubovi nedovoljno stabilni. “Crna Gora mora sarađivati sa međunarodnim partnerima, jer se sama ne može izboriti sa svim izazovima ukoliko Vučić odluči da 2027. godine značajne kapacitete usmjeri ka Crnoj Gori. Ne želim da crnogorske evropske integracije budu nuspojava Vučićeve slabosti u Srbiji, iako se nadam da će on biti dovoljno slab da ne može da nam pričini štetu“, poručio je Batrićević.
Dr Nikoleta Đukanović podsjetila je na važnost slobode mišljenja i kritičkog sagledavanja evropskih integracija. „U javnom prostoru je prisutna percepcija prema kojoj nijeste patriota ako kažete da ovaj proces ne teče kako treba. U posljednje vrijeme takvi stavovi se ne posmatraju kao legitimna kritika, već gotovo kao euroskepticizam i neprijateljski odnos prema državi, iako je istina upravo suprotna“, kazala je Đukanović.
