Priča o Svetom Stefanu dio je mnogo šireg problema koji se može vidjeti duž cijele crnogorske obale. Mislim da svi u Crnoj Gori možemo vidjeti da je gradnja na primorju prijetnja našem svakodnevnom životu i nešto što ugrožava ovu zemlju na mnogo načina. To je tema o kojoj moramo da razgovaramo i o kojoj moramo da vodimo računa.
Ovim riječima mladi barski pisac Vladimir Vujović objašnjava svoje učešće u jednom od projekata Europe Nostre, evropske organizacije koja se bavi zaštitom ugroženih područja evropske kulturne baštine. Europa Nostra je producirala video koji je juče objavila, u kojem Vujović govori o značaju Svetog Stefana za evropsko kulturno nasljeđe.
Vujović je krajem maja u Varšavi dobio posebno priznanje Evropske unije za književnost za zbirku kratkih priča „Slobodni udarci“. Odmah potom je pozvan da bude dio projekta koji evropsku književnost povezuje sa najugroženijim lokalitetima kulturne baštine. Na poziv organizatora Evropske nagrade za književnost i organizacije Europa Nostra, učestvovao je u snimanju videa kojim evropskoj publici predstavlja kulturno-istorijski značaj Svetog Stefana, ali i probleme zbog kojih je njegov kulturni pejzaž 2023. godine uvršten među sedam najugroženijih lokaliteta evropske baštine.
U razgovoru za portal Rmedia kaže da je poziv prihvatio jer želi da pomogne da se čuje glas ljudi koji na tom prostoru žive.
Sveti Stefan je 2023. uvršten na listu „Sedam najugroženijih“ organizacije Europa Nostra i Instituta Evropske investicione banke. Na listi nije samo ostrvo, već kulturni pejzaž koji obuhvata Sveti Stefan i Miločerski park.
U izvještaju evropskih stručnjaka iz 2024. upozoreno je na prekomjernu gradnju, ograničavanje javnog pristupa obali i kulturnoj baštini, neovlašćene intervencije, zatvaranje i uklanjanje ljetnje pozornice, kao i opasnost da dalji razvoj hotelskih i stambenih sadržaja trajno naruši prirodnu i kulturnu cjelinu Svetog Stefana i Miločera.
„U pitanju je kompleksan slučaj. Bilo je potrebno dosta vremena da se sve analizira, jer postoji više paralelnih situacija i problema sa kojima se ljudi tamo suočavaju“, kaže Vujović.
Jedno pitanje odnosi se na zakup i budućnost grad-hotela i Vile Miločer, drugo na režim korišćenja plaža i pristup obali, a treće na planiranu gradnju u Miločerskom parku.
„Tu su pitanje zakupa, pitanje hotela, pitanje onoga što je u ovom trenutku zaštićeno, a to je ostrvo, ali istovremeno i problem Miločerskog parka, koji nije na listi zaštićenih područja kulturne baštine. Jedan od najvećih problema jeste upravo planirana gradnja u samom Miločerskom parku. Ona otvara veoma problematična pitanja – da li tamo smije da se gradi, da li smije da se gradi na način na koji je planirano i šta će se u budućnosti dešavati sa tim projektom“, navodi Vujović.
Spor koji i danas opterećuje Sveti Stefan kulminirao je 2021. godine, kada su mještani i predstavnici tadašnje lokalne vlasti uklonili kapije postavljene na prilazima hotelskim plažama, zahtijevajući slobodan pristup obali. Kompanija „Adriatic Properties“, zakupac Svetog Stefana i Vile Miločer, potom je zatvorila hotele, uz obrazloženje da bez kontrolisanog pristupa ne može garantovati privatnost i bezbjednost gostima luksuznog rizorta.
Uslijedili su međusobni sudski i arbitražni postupci zakupca, države i državnih hotelskih kompanija, dok je jedan od najpoznatijih simbola crnogorskog turizma godinama ostao zatvoren.
Vlada i „Adriatic Properties“ ove godine postigli su poravnanje kojim je predviđeno ponovno otvaranje kompleksa i povlačenje iz arbitražnog spora. Iz državne kompanije „Sveti Stefan hoteli“ saopšteno je da godišnja zakupnina sada iznosi oko 1,56 miliona eura, uz PDV, te da država prvi put dobija deset odsto dobiti. Predstavnici države tvrde i da neće biti nove gradnje u Miločerskom parku, osim završetka objekata za koje su dozvole izdate ranije.
Ipak, dogovor nije okončao nezadovoljstvo mještana. Oni tvrde da javnosti nijesu predočeni svi detalji poravnanja, da ugovor sa zakupcem nije u interesu građana i da im ni poslije najavljenog otvaranja nije omogućen pristup ostrvu, crkvama, stazama i djelovima obale koje smatraju javnim dobrom.
Sukob je ponovo postao vidljiv 13. jula, kada su mještani Pržna i Svetog Stefana protestnom šetnjom obilježili 66 godina od otvaranja grad-hotela. Tražili su da ih puste na ostrvo „koje su gradili njihovi preci“ i omoguće im odlazak do crkve. Zakupac je tvrdio da su demonstranti blokirali ulaz i ometali goste, dok su mještani odgovorili da je upravo zakupac taj koji drži kapiju zatvorenom.
NE NASTUPAM KAO STRUČNJAK, VEĆ KAO PISAC I GRAĐANIN
Vujović naglašava da ne želi da znanje stečeno tokom rada na projektu predstavlja kao stručnu ekspertizu niti da zloupotrebljava poziciju koju je dobio.
„Ne želim nijednog trenutka da na bilo koji način zloupotrebljavam svoju poziciju. Pozvan sam da kao pisac, koliko je to u mojoj mogućnosti, skrenem pažnju na ovu temu i problematiku. Mnoge stvari sam i sam prvi put saznao i prvi put čuo brojne detalje ove priče. Nijesam stručnjak niti neko ko polaže pravo da je apsolutno upućen u sve aspekte problema“, ističe on.
Za njega je najznačajnije ono što je vidio i čuo u razgovorima sa ljudima koji žive na Svetom Stefanu.
„Ono što sam saznao od samih mještana jeste ono na šta bih pokušao da skrenem pažnju – njihov glas mora da se čuje. To su mještani koji žive od turizma i veoma je važno to naglasiti. Niko od njih nema ništa protiv turizma, a naročito ne protiv elitnog turizma“, kaže Vujović.
Problem mještana, dodaje, nije postojanje luksuznog hotela, već ograničavanje prava koja bi trebalo da pripadaju svima.
„Ono sa čime mještani imaju problem jesu zabrana pristupa i zabrana slobodnog kretanja. To su prava garantovana Ustavom i spadaju u najfundamentalnija ljudska prava, a upravo se ona u ovom trenutku tamo krše“, smatra Vujović.
PROTEST KAO POZIV NA DIJALOG
Iako se spor često predstavlja kao sukob između razvoja turizma i zaštite javnog prostora, Vujović smatra da zahtjevi stanovnika ne treba da budu shvaćeni kao protivljenje investicijama.
„Protest mještana vidim kao poziv na dijalog, kako sa investitorima tako i sa našom državom, da se pokuša pronaći model koji bi bio na korist i zadovoljstvo svih“, kaže on.
Priča o Svetom Stefanu, prema njegovim riječima, dio je mnogo šireg problema koji se može vidjeti duž cijele crnogorske obale.
„To je ono što iz svoje perspektive, ne samo kao pisac već kao građanin ove zemlje i pojedinac, vidim. Mislim da svi u Crnoj Gori možemo vidjeti da je gradnja na primorju jedna prijetnja našem svakodnevnom životu i nešto što ugrožava ovu zemlju na mnogo načina. To je tema o kojoj moramo da razgovaramo i o kojoj moramo da vodimo računa“, poručuje Vujović.
GRAD KOJI NIJESU PODIGLI NI VLADAR NI INVESTITOR
U projektu nastalom kroz saradnju organizatora Nagrade Evropske unije za književnost i Europa Nostre učestvuju četiri autora. Svaki od njihpredstavlja sebe i svoje književno djelo, ali i jedan ugroženi lokalitet evropske kulturne baštine.
Vujović je u nekoliko minuta, koliko traje njegov prilog, pokušao da sažme višeslojnu priču o Svetom Stefanu i ukaže na ono što smatra trenutno najvećim opasnostima.
Posebno je želio da evropskoj publici približi činjenicu da utvrđeni grad nijesu podigli moćni vladar, država ili bogati pojedinac.
„Sveti Stefan je jedinstven primjer utvrđenja koje nam je ostalo iz prošlih vremena. Nije građen inicijativom ili novcem nekog vladara, već je bio zajednički poduhvat paštrovskih plemena. On je spomenik istorije i kulture i kao takvog ga treba sačuvati“, ističe Vujović.
Sveti Stefan je nastao kao utvrđeno naselje i kulturno-administrativno središte Paštrovića. Ostrvo površine oko 1,2 hektara, sa kamenim kućama, ulicama, trgovima i četiri crkve, Europa Nostra opisuje kao kulturnu cjelinu izuzetne vrijednosti, neraskidivo povezanu sa Miločerskim parkom i okolnim pejzažom.
BETONSKI MONSTRUM IZ PRIČE KAO UPOZORENJE
Veza između Vujovićevog književnog rada i prostora o kojem govori u videu nije napravljena samo kroz geografiju. Odlomak koji je izabrao da pročita odvija se u Petrovcu, nedaleko od Svetog Stefana, pored jednog od primjera gradnje koja je trajno promijenila crnogorsku obalu.
„Bilo je zanimljivo što se odlomak iz moje priče, koji sam pročitao za potrebe videa, odvija baš u Petrovcu, nedaleko od Svetog Stefana. Radnja je smještena na plaži na kojoj se nalazi ogroman nezavršeni hotel, na samoj obali mora“, kaže Vujović.
Nedovršena građevina u njegovoj priči nije samo scenografija.
„I danas je tamo taj betonski monstrum, koji u priči ima određenu simboličku funkciju, a svakoga od nas može da opomene na ono o čemu danas razgovaramo“, dodaje on.
DOBRO PISANJE UVIJEK IMA POLITIČKU TEŽINU
Angažovanje u projektu posvećenom Svetom Stefanu za Vujovića nije odstupanje od književnosti.
„Ono što mene interesuje jeste da pokušam da pišem dobro. Kada je pisanje dobro, onda je ono uvijek i politički relevantno. To su neprolazne teme u književnosti od kada ona postoji. To su pitanja pravde, slobode i istine. To je ono što nas na najosnovnijem nivou, kao ljudska bića, uvijek interesuje i pogađa“, ukazuje on.
Evropsko priznanje otvorilo mu je nova vrata, ali Vujović kaže da nagrade nijesu razlog zbog kojeg piše niti ono što ga čini piscem.
„Znam da me je pisanje oduvijek zanimalo i siguran sam da bih nastavio da pišem čak i da nije bilo ovih priznanja i nagrada. Nije nagrada ono što me čini piscem, već potreba da pišem. Dok ta potreba bude postojala, sigurno ću nastaviti“, kaže on.
IZMEĐU MEDICINE I KNJIŽEVNOSTI
Pored književnosti, Vujović se bavi medicinom, profesijom koja zahtijeva vrijeme, strpljenje i punu posvećenost. On je ORL ljekar specijalista i radi u barskom Domu zdravlja.
„Medicina je ozbiljan posao koji oduzima mnogo vremena i zahtijeva posvećenost i strpljenje. Sa druge strane, bavljenje književnošću nikada nije samo pisanje. Ono podrazumijeva mnogo čitanja, istraživanja i razmišljanja o tekstu, o tome kako pisati i šta pisati“, objašnjava Vujović.
Zbog toga su oba njegova poziva zahtjevna, iako pripadaju naizgled veoma različitim svjetovima.
„I medicina i književnost veoma su zahtjevne. Do sada sam uspijevao da ih uskladim, a kako će biti u budućnosti, vidjećemo“, zaključuje Vujović.
