Vlada Crne Gore je u martu 2026. intervenisala na tržištu goriva smanjenjem akcize na eurodizel, jer je cijena prijetila da probije psihološku i ekonomski osjetljivu granicu od 2 eura po litru. Da je početni nivo umanjene akcize ostao na snazi, cijena eurodizela bi 2. juna bila oko 1,39 €/l, umjesto stvarnih 1,66 €/l. Danas bila bi oko 1,43 €/l, umjesto 1,70 €/l. Razlika je približno 27 centi po litru, objavio je Fidelity consalting.
Fidelity consalting, koji vodi Miloš Vuković, ocjenjuje da je intervencija iz marta imala jasan efekat: početkom aprila, umjesto cijene od oko 2,05 €/l, eurodizel je zadržan na nivou od 1,78 €/l. Time je cijena privremeno umanjena za oko 26–27 centi po litru.
“Međutim, ta mjera nije zadržana. Akciza je postepeno vraćana, a od 02.06.2026. dizel je ponovo bio pod režimom pune akcize. Time je Vlada odlučila da se odrekne daljeg amortizovanja cijene dizela i da fiskalni teret ponovo prebaci na krajnje potrošače”, ukazuje Fidelity.
“Ekonomski gledano, Vlada je imala izbor između dva cilja: zaštite standarda građana i očuvanja budžetskih prihoda. Izabrala je drugo. Fiskalno, razumljivo je da država želi stabilne prihode. Akciza na gorivo je jednostavna za naplatu, predvidiva i brzo puni budžet. No, političko-ekonomski problem je u tome što je Vlada najprije priznala da visoka cijena dizela ugrožava građane i privredu, a zatim je, čim se tržišni pritisak djelimično smirio, vratila puni poreski zahvat”, ustiče Fidelity consalting.
“Zaključak je jednostavan: Vlada nije bila nemoćna pred cijenom dizela; imala je instrument i već ga je koristila. Odlukom da ne zadrži nižu akcizu, svjesno je izabrala veći budžetski prihod umjesto niže cijene goriva za građane i privredu.U praksi, to znači da rast cijene nakon vraćanja pune akcize nije bio samo posljedica tržišta, već i posljedica fiskalne odluke države”, zaključuje se u analizi.
